Jednodušnim prihvaćanjem Mostovih izmjena Ovršnog zakona pojačanih s 13 Vladinih amandmana koji bi trebao ublažiti problem 330.000 građana pod ovrhama i Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Hrvatskoj saborski su zastupnici zaključili zasjedanje i otišli na ljetne praznike do sredine rujna.
Ipak je izbjegnuta varijanta da Ovršni zakon ide u treće čitanje, čime je “priprijetio” državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić kad se Most u zadnji tren pojavio s paketom novih amandmana. Amandmanima nisu bili oduševljeni ni SDP-ovci – Peđa Grbin optužio je mostovce za demagogiju. Nitko nije htio riskirati bijes građana pa su konsenzusom prihvaćene novine Ovršnog zakona koje je blagoslovila i Vlada; zaštita jedine nekretnine, zaštita od ovrhe nekretnine za dug ako je glavnica manja od 20.000 kuna, pravo na smještaj o trošku države u razdoblju od 18 mjeseci. Na zahtjev Vlade povećan je i zaštićeni dio primanja s dvije trećine na tri četvrtine.
Mostove ideje o proširenju zakona nisu dobile zeleno svjetlo. Nisu prošli prijedlozi da se spriječe provedbe ovrha na nekretnini koja je opterećena založnim pravom zbog ugovora o kreditu u slučaju kada je vrijednost glavnice kredita već plaćena. Nije prihvaćeno ni da donji prag za ovrhu bude 50.000 kuna umjesto 20.000 kuna. Pala je i inicijativa o deblokadi dugotrajno blokiranih ovršenika, pod uvjetom da se tražbina ne naplaćuje, kao ni apsolutni zastarni rok od deset godina.
Od 30-tak amandmana nije prošao ni onaj Ivana Lovrinovića iz Promijenimo Hrvatsku da svaka stranka u postupku plaća svoje troškove. Salapić je objasnio kako bi to bilo protivno osnovnom pravilu po "kojem je stranka koja je u cijelosti izgubila spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi sve troškove". Lovrinovića je odbijanje, rekao je, šokiralo “jer je riječ o najvažnijem financijskom amandmanu”.
Glasovanju o Ovršnom zakonu prethodili su uzaludni apeli. Prvi je kao “saborski brucoš", kako je sebe nazvao Goran Aleksić iz SNAGA-e, koji je za "svoje zakone uspio sam prikupiti potpise podrške brže nego premijer Plenković većinu” apelirao na sve da podrže i one amandmane koji nisu usuglašeni s Vladom. Pogotovo onaj da glavnica za ovrhu ne bi trebala biti manja od 50.000 kuna., kao i onaj da se zapovijedi sudovima da odgode ovrhu do kraja sudskog postupka na zahtjev dužnika. "Radi se samo o jednoj premosnici do novog Ovršng zakona...", upozoravao je Aleksić.
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja pojasnio je poteze Mosta: "Ministar pravosuđa najavio je cjelovite izmjene zakona, a one ne mogu biti prije godinu dana. Svi znamo u kakvim uvjetima žive naši blokirani građani. Ne možemo dopustiti da naši građani čekaju toliko dugo", rekao je i pozvao zastupnike da prihvate amandmane jer ih je “predlagala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović" a glas protiv njezina zahtjeva je slanje "poruke da je ona neozbiljna i populist”. Predbacio je Vladi da se nije očitovala na njihove prijedloge koji bi spasili mnoge.
Ivan Lovrinović čak je predložio da ih razmotre u miru i da se za sedam dana ponovno okupe i glasuju u Saboru. HDZ-ov Ivan Šuker inzistirao je da Most ostane u okviru dogovora s Vladom. HDZ je pokušao raspraviti Mostove amandmane, ali ih zbog kratkog roka nisu stigli usuglasiti: “Ovršni zakon mora biti socijalno osjetljiv, ali i nuditi pravnu sigurnost. Jučer se nije dopustilo drugačije misliti, a mene i kolegu Grbina se danas zbog toga cijeli dan proziva. Amandmane Mosta ne možemo prihvatiti', kazao je Šuker.
SDP-ov Peđa Grbin prozvao je Mostovce: “Ovo što u Mostu radite je demagogija. Zar je previše da ostanemo šokirani da nakon devet mjeseci, dan prije glasovanja dobivamo amandmane koji nisu tehnički nego suštinski? Suštinski jer u sebi nose skrivene rizike o kojima nije bilo vremena raspraviti. Ovo što vi sada raditi je pokušaj sabotaže svega što smo se dogovorili.” Upozorio je da su amandmani takvi da banke više ne bi davale kredite za kupnju prve nekretnine.
Manje prijepora bilo je oko tzv. Škibolinog zakona koji bi trebao pomoći građanima koji su se zaduživali u RBA i drugim zadrugama. Vlada ga je podržala tek nakon što je Škibola dao potporu izboru HDZ-ova Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. No, odbijen je amandman Gorana Aleksića i Peđe Grbina da se zakon odnosi i na one koji su ugovore sklopili izvan granica Hrvatske, ali sa zadrugama koje su djelovale u Hrvatskoj.