Andrej Plenković najdugovječniji je hrvatski premijer, a u svoja dva mandata, od kojih drugi još traje, zamijenio je i najveći broj ministara od svih premijera u povijesti države.
Plenković je na dužnost stupio 19. listopada 2016. pa je danas po broju dana na dužnosti prestigao HDZ-ovog premijera Ivu Sanadera, čiji je mandat prekinut teretom brojnih optužnica za korupciju.
Aktualni hrvatski premijer od dana stupanja na dužnost do danas u dvije Vlade zamijenio je čak 20 ministara. Odnosno više od jedne cijele Vlade, koja sada broji 16 ministarstava.
Drugi najdugovječniji hrvatski premijer bio je Ivo Sanader. Njemu je mandat trajao od 23. studenog 2003. do 6. srpnja 2009. Sanaderova Vlada u drugom mandatu nije se raspala, već je Sanadera, koji je dao ostavku pod nikad razjašnjenim okolnostima, zamijenila Jadranka Kosor, čiji je mandat trajao do 23. prosinca 2011. Sanader je u svom mandatu zamijenio sedam ministara, a Jadranka Kosor njih osam.
HDZ je 2011. nakon brojnih korupcijskih afera izgubio izbore i Vladu je sastavio tadašnji predsjednik SDP-a, a danas predsjednik Republike Zoran Milanović s koalicijskim partnerima okupljenima u Kukuriku koaliciji. Mandat mu je trajao od 23. prosinca 2011. do 22. siječnja 2016. U tom razdoblju Vladu je napustilo devet ministara. Prvi je otišao Zlatko Komadina, koji se već nakon četiri mjeseca "umorio", a vrlo brzo Vlada je ostala i bez Mirele Holy, koja je otišla zbog maila koji je slala Upravi HŽ-a i u njemu tražila da se jednu osobu zadrži na poslu. Radimir Čačić, tadašnji HNS-ov potpredsjednik Vlade otišao je zbog nenamjernog izazivanja nesreće u Mađarskoj u kojoj je poginulo dvoje ljudi. Ostavku 19. ožujka 2013. daje IDS-ov ministar turizma Veljko Ostojić zbog kupoprodaje u Istri, a 1. srpnja 2013. iz Vlade odlazi i Neven Mimica kao prvi hrvatski europski povjerenik. Veliki raskol u SDP-u dogodio se 14. svibnja 2014. kada je iz Vlade morao otići ministar financija Slavko Linić, jer je za njegovo izbacivanje iz stranke nakon Milanovićeva obračuna s njim glasalo tek nešto više od polovice članova Glavnog odbora stranke, dok je ostala polovica bila za ostanak.
Milanović je 18. lipnja 2014. smijenio ministra obrazovanja Željka Jovanovića i ministra zdravstva Rajka Ostojića, a zadnja je Vladu zbog peglanja službene kartice morala napustiti HNS-ova ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić.
Prva SDP-ova Vlada, ona Ivice Račana, koji je na dužnosti bio od 27. ožujka 2000. do 23. prosinca 2003., imala je sedam razrješenja, a ona od Tihomira Oreškovića, eksperimentalna koja je dala nestranačkog premijera, bila je ujedno i najkraća. Mandat Oreškoviću trajao je od 22. siječnja 2016. do 19. listopada iste godine, nakon čega je zbog potpunog raskola i sukoba između HDZ-a, Mosta i samog premijera, pala u Saboru samoraspuštanjem. Orešković je u tom svom kratkotrajnom mandatu zamijenio četiri ministra. Među ostalima i Miju Crnoju, ministra branitelja koji je rekorder po najkraćem stažu. Na dužnosti je bio tek šest dana nakon čega je otišao zbog različitih afera, a ponajviše zbog fiktivnog prebivališta u Samoboru.
Rekorder Plenković sa smjenama je krenuo samo pola godine nakon što mu je Vlada izglasana u Saboru. Koalicijski partner Most pokazao se kao nelojalan i glasao je na sjednici Vlade protiv ministra financija Zdravka Marića, nakon čega je Plenković tajnici naložio da pripremi odluku o razrješenju mostovih ministara. Tako su pali Vlaho Orepić, Slaven Dobrović, Ante Šprlje, a dan poslije i Ivan Kovačić.
Iste godine u lipnju odstupio je ministar obrazovanja Pavo Barišić, jer je novom koalicijskom partneru HNS-u, koji je uskočio umjesto Mosta, pripalo to mjesto u Vladi. Barišić je bio optuživan za plagiranje. Davor Ivo Stier odlazi s mjesta ministra vanjskih i europskih poslova 19. lipnja 2017. jer se svjetonazorski nije slagao s potezom da se raskine suradnja s Mostom i da uskoči HNS, a 14. svibnja 2018. s mjesta potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva odlazi Martina Dalić nakon afere Borg. Vladu je morao napustiti i Lovro Kuščević, ministar uprave, nakon nekretninskih muljaža i to 9. srpnja 2019., a zbog sličnog je razloga ostavku 16. srpnja dao Goran Marić, ministar državne imovine. U velikoj rekonstrukciji Vlade 19. srpnja odlaze Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih poslova ali na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe, dok se premijer zahvalio na dužnosti i Nadi Murganić, ministrice obitelji, Tomislavu Tolušiću, ministru poljoprivrede i Gabrijeli Žalac, ministrici regionalnog razvoja. Tolušić i Žalac uhićeni su u različitim akcijama zbog muljaža s EU fondovima. Ministar zdravstva Milan Kujundžić iz Vlade odlazi 28. siječnja 2020. zbog afere s imovinom, a Damir Krstičević, ministar obrane, ostavku daje 14. svibnja 2020. nakon pada vojničkog školskog aviona i pogibije dvojice pilota.
Zbog uhićenja je 19. veljače 2022. razriješen i ministar graditeljstva Darko Horvat, s pod teretom USKOK-ovih optužbi iz Vlade 27. travnja odlaze i Josip Aladrović, ministar rada i Boris Milošević, SDSS-ov potpredsjednik Vlade. Isti dan je na vlastiti zahtjev iz Vlade otišao i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i to u HNB. Zadnji iz Vlade odlazi na vlastiti zahtjev i Zdravko Marić, dugogodišnji ministar financija i potpredsjednik Vlade.
Otvori grafikon u cijelom prozoru
Autor grafa: Velimir Gašparović