- Mediji se hrane senzacijama, već godinama iste ljude stavljaju na stup srama, u čemu im ti isti ljudi svesrdno pomažu. Iako bi to neki mediji htjeli, oni ne provode sudski postupak, a sudovi ne sude na temelju dojma i po narudžbi nekoliko medijskih komentatora koji su - molim, to je moj dojam - samo posrednici u slanju narudžbi s mnogo utjecajnijih mjesta... - govorio je prije dvije godine, nakon što je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu Ivi Sanaderu za aferu Ina - MOL, tada sudac, a danas kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Đuro Sessa.
Nastupajući kao sudac i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, Sessa je s puno žestine ušao u polemiku s kritičarima pravosuđa koji su bili ogorčeni poništavanjem sudskog pravorijeka Sanaderu te kritizirali sudstvo jer nije riješilo druge važne predmete, poput Mamića, Bandića...
Kraj mandata
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je Saboru i Vrhovnom sudu poslala prijedlog da se Sessu imenuje za novog predsjednika Vrhovnog suda jer aktualnom predsjedniku Branku Hrvatinu 19. srpnja istječe mandat. Prema Ustavu, predsjednika najvišeg suda predlaže predsjednik(ca) države, a imenuje ga saborska većina uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda te saborskog Odbora za pravosuđe.
U zadnji čas
Uz kritiku predsjednici što kandidata predlaže u zadnji čas, predsjednik Odbora za pravosuđe, SDP-ov Orsat Miljenić najavljuje za sutra sjednicu Odbora na kojoj će se raspravljati o Sessi. Drugi kandidat za tu dužnost, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić u nedjelju je objavio povlačenje.
Đuro Sessa u pravosuđu je od 1982. godine kada je dobio posao sudačkog vježbenika na Županijskom sudu u Sisku, a do danas je u sudstvu prošao sve stepenice, pa imenovanje na dužnost predsjednika Vrhovnog suda znači krunu jedne sjajne karijere. Javnost ga, međutim, ne pamti po presudama (razlog je i u tome što se Sessa bavi građanskim pravom koje se manje prati u medijima), nego po bezrezervnom zastupanju sudaca i njihovih interesa za koje se zauzimao kao predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, što je bio u tri mandata od 2004. do travnja ove godine, kada ga je zamijenio sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec.
Provjera sudaca
Sessa je uvijek teže nalazio zajednički jezik s lijevim nego s desnim vladama, a bivšeg premijera SDP-ove Vlade Zorana Milanovića te neke njegove ministre javno je prozivao zbog izjava o sudstvu ili pojedinim predmetima, optužujući ih da vrše pritisak na sudbenu vlast. Sessa je bio žestoki protivnik uvođenja sigurnosnih provjera za suce smatrajući da je to protuustavno “jer ne mogu tajne službe odlučivati tko će biti sudac”. U ime svih sudaca protivio se i objavljivanju njihovih imovinskih kartica, a glavni argumenti su bili da se time ugrožava sigurnost sudaca te da ih se dovodi u lošu poziciju naspram stranaka. Često ga se etiketiralo kao HDZ-ova suca, no Sessa je uvijek žestoko odgovarao i odbacivao ovakve epitete.
Sessa je rođen 1957. godine u Rijeci, no djetinjstvo i školovanje proveo je u Dubrovniku. Godine 1976. upisao je Pravni fakultet u Zagrebu, a 1980. diplomirao. Prva sudačka iskustva stjecao je u Sisku i Petrinji, a 1988. godine postao je sudac Općinskog suda u Zagrebu, da bi već 1991. godine postao predsjednik Parničnog odjela toga golemog suda, najvećeg u državi. Sudačku karijeru na tri je godine prekinuo 1993., kada je otišao u hrvatski konzulat u australskom Perthu.
Čim se vratio iz Australije i diplomacije, Sessa je postao predsjednik Općinskog suda u Zagrebu. Tu je dužnost obavljao od 1996. do 2004. godine, a njegovih osam godina na čelu zagrebačkog Općinskog suda ostat će zapamćeno po golemim zaostacima i najdugotrajnijim parnicama te neučinkovitoj gruntovnici.
S Općinskog je prešao na Županijski sud u Zagrebu, gdje je brzo postao predsjednik Građanskog odjela, a 2008. godine imenovan je sucem Vrhovnog suda.
Znatan dio svoje karijere (od 2005. do 2010.) Sessa je bio zamjenik predsjednika DSV-a, a u medijima mu se spočitavalo kako je za to vrijeme napredovao u sudačkoj hijerarhiji. Sessa je autor niza stručnih radova, posebno iz zemljišnoknjižnog prava. Od 2005. godine član je Predsjedništva Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti.
U kartici prešutio pola milijuna koje je dobio od Todorića
Zbog propusta u ažuriranju imovinske kartice Sessu se 2008. godine prozivalo u medijima. Povećala mu se imovina, i to na temelju isplate Agrokora Ivice Todorića. Todorić je od Sesse i još trojice njegovih rođaka otkupio nekretninu od 39.342 četvorna metra na Gružu. Bila je riječ o zemljištu koje je bilo nacionalizirano njegovu djedu, imenjaku Đuri Sessi. Budući da nekretnina nije bila u građevinskoj zoni, Ured za imovinsko-pravne poslove RH procijenio ju je 2000. godine na 11,5 tisuća kuna, no Todorić je za zemljište isplatio 2 milijuna kuna, od čega je Đuri Sessi pripalo pola milijuna. Kada su ga novinari pitali zašto prihod nije unio u imovinsku karticu, rekao je da je za taj novac (uz doplatu) kupio stan u Zagrebu.