ZAGREB - Na prijedlogu novog Kaznenog zakona radili smo dvije godine na najprofesionalniji mogući način. Bilo nam je važno da bude napisan prema pravilima najboljeg pisanog zakona i, osobito, da na vrh prioriteta stavi ljudska prava, prava ranjivih skupina i prava žrtve - kaže prof. dr. Ksenija Turković, voditeljica radne skupine za izradu novog Kaznenog zakona.
Velika je promjena predložena i u djelu koji se bavi zloporabom droga. Iako je premijerka Jadranka Kosor oštro u više navrata demantirala svaku mogućnost ublažavanja odgovornosti za zloporabu droga, upravo će u njezinom mandatu pred Sabor doći prijedlog kojim se ukida sporno kazneno djelo posjedovanja droge. Naime, u novom Kaznenom zakonu nema dosadašnjeg djela posjedovanja droge, za koje je propisana kazna do jedne godine zatvora. Drugim riječima, posjedovanje droge za osobnu upotrebu više neće biti kazneno djelo.
Objedinjavanje djela
- Mi smo kao stručno tijelo radnoj skupini poslali argumente za i protiv izbacivanja ovog kaznenog djela. No, slijedom međunarodne prakse, smatramo kako je bolje da ovo djelo bude u prekršajnoj zoni, uz strožu politiku prekršajnih sudaca i jake zaštitne mjere, kao što su savjetovanje, dobrotvorni rad ili liječenje. Sve je otvoreno za javnu raspravu - kaže Dubravko Klarić, predstojnik Vladina Ureda za suzbijanje zloporabe droga. Ističe da je iznimno važno da posjedovanje ostane kažnjivo, ali ne nužno u kaznenoj sferi.
U novi prijedlog uvedena su neka posve nova kaznena djela, kao što je djelo usmrćenja. To je djelo, kaže prof. Turković, zapravo objedinjavanje nekih dosadašnjih djela u najblaži oblik ubojstva, a objedinjena su dosadašnja djela čedomorstva i ubojstva na zahtjev te ubojstvo na mah.
Također, kazne za sva ta djela su smanjene . Dosadašnje ubojstvo na mah sad je dorađenije, a umjesto raspona kazne od tri do deset godina, propisana je kazna od jedne do deset godina. Također je detaljnije opisano da će osoba, koja je zlostavljanjem ili vrijeđanjem dovedena u stanje dugotrajne patnje te je počinila ubojstvo, biti kažnjena za usmrćenje, odnosno za blaže djelo.
Dobivale visoke kazne
Naime, poznata su tzv. hladnokrvna ubojstva koja počine žene, dugotrajne žrtve nasilja, nad svojim nasilnicima. Ubojstvo se nerijetko dogodi “iz čistog mira”, odnosno u očekivanju novog napada, zbog čega su takve žene najčešće osuđivane na najviše kazne. Obrana bi, naime, tvrdila da zlostavljač nije ništa učinio, mirno je sjedio, a ona ga je ubila.
Kako bi se izbjeglo da žrtve dugogodišnjeg zlostavljanja - što su nerijetko i djeca zlostavljača - ne bi dobile najviše kazne ako ubiju svog zlostavljača, uveden je pojam “dugotrajne patnje”, pa se počinitelji u tom slučaju blaže kažnjavaju. Djelo čedomorstva više ne postoji, već se i tu radi o usmrćenju.
Kazna je smanjena s maksimalnih osam na pet godina zatvora. Posebno je promijenjeno djelo usmrćenja na zahtjev, koje je propisivalo da “tko drugoga usmrti na njegov izričit i ozbiljan zahtjev, kaznit će se kaznom od jedne do osam godina zatvora”. Ovo se djelo obično odnosilo na eutanaziju, ubojstvo neizlječivo bolesnih na njihov zahtjev, no u novom prijedlogu Kaznenog zakona prvi je put spomenuto i zdravstveno stanje te suosjećanje.
Višestruko manja kazna
Usmrćenje se odnosi na one koji usmrte drugoga na izričit i ozbiljan zahtjev, iz suosjećanja zbog njegova teškog zdravstvenog stanja.
Kazna je višestruko smanjena, na maksimalne tri godine zatvora. Iako o tome nitko ne želi spekulirati, ovakve odredbe u Zakonu ukazuju na sve blagonaklonije gledanje na eutanaziju. Osobito zbog toga što nije propisana najmanja kazna, što znači da kazna stoga, u konačnici, može biti i mjesec dana zatvora.