.jpg)
NEUM - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je u četvrtak u Neumu da će Hrvatska pojačati diplomatske napore kako bi se dogradio Daytonski mirovni sporazum i spriječili vanjski utjecaji u BiH i širem susjedstvu.
"Snažno ćemo diplomatski djelovati prema međunarodnoj zajednici s ciljem dogradnje Daytonskog sporazuma, osiguranja stabilnosti BiH i šireg susjedstva te sprječavanja vanjskih utjecaja", rekla je Grabar-Kitarović na znanstvenoj konferenciji 'Hrvati BiH nositelji europskih vrijednosti'.
Dodala je da Hrvatska očekuje žurno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, novog statuta grada Mostara i provedbu demokratskih izbora u tom gradu.
Ocijenila je da je "puzajućim" izmjenama Daytonskog sporazuma i odlukama visokih međunarodnih predstavnika 'ugrožena konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH'.
"U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. BiH je izložena novim izazovima posebno međunarodnog terorizma te prijetećoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstremističnih zajednica. U Republici Srpskoj gotovo da nema povratka prognanika i izbjeglica, a u Federaciji BiH nastavlja se majorizacija Hrvata“, dodala je.
Grabar-Kitarović smatra da međunarodna zajednica pasivno promatra te pojave u susjednoj državi. "One uz jačanje separatističkih težnji snažno utječu na ravnopravnost Hrvata u BiH. Ne smijemo zatvarati oči pred ovim činjenicama“, istaknula je.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović istaknuo je kako Hrvati u BiH najsnažnije zagovaraju približavanje Europskoj uniji i NATO-u, želeći u tom procesu ostvariti jednakopravnost.
"Europski i euroatlanti put nema alternative. Hrvati jesu predvodnici i nitko nas na tome putu neće zaustaviti. Želimo status kandidata u EU do kraja ove godine i aktiviranje akcijskog plana za članstvo s NATO (MAP)“, rekao je Čović.
Ocijenio je da su Bošnjaci i Srbi zadovoljni sa sadašnjim stanjem i činit će sve da uspore i odgode taj put za pet do deset godina kako bi "riješili problem Hrvata kojima bi bila namijenjena sudbina nestanka". "To neće ići tako", ustvradio je Čović.
U Neumu je u četvrtak počela dvodnevna konferencija koja je podijeljena u tri panela - o povijesti, kulturi, jeziku i obrazovanji Hrvata, europskom putu BiH te o ustavnoj i institucionalnoj jednakopravnosti Hrvata.
Stier: Bez novog izbornog zakona Bosna i Hercegovina će pasti u novu političku krizu
Usvajanje novog izbornog zakona nužno je kako Bosna i Hercegovina ne bi zapala u novu političku krizu, kazao je u petak u Neumu ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
To je najvažnija politička poruka s kojom su hrvatski čelnici stigli na skup o Hrvatima u BiH, pošto je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ranije rekla da "očekuje žurno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda".
Stier je govorio kao uvodničar 'Znanstvene konferencije Hrvati BiH nositelji europskih vrijednosti?' na kojem osim Grabar-Kitarović sudjeluje i hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović.
"Za uspješnost europskog puta nužno je paralelno voditi dva procesa. S jedne strane to je nastavak provedbe socijalno-ekonomskih reformi, a s druge strane nužno je ući u političke reforme, posebice u pogledu reforme izbornog zakonodavstva", rekao je Stier i pojasnio kako rok što ga je Ustavni sud BiH dao za reformu izbornog zakonodavstva istječe u lipnju 2017.
Po presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. nalaže se promjena načina biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda budući je diskriminirala Hrvate i omogućavala brojnijim Bošnjacima da im nametnu vlast.
Stier je zbog toga pozvao na provođenje važnih reformi.
"Poznato je da se u izbornoj godini 2018. više neće moći mijenjati pravni okvir za izbore. Zbog toga je ovo proljeće pravo vrijeme da se taj važan dio političke reforme provede, jer ako do toga ne dođe, legitimitet izbora 2018. bit će doveden u pitanje, i doći će do novog produbljivanja političke krize u BiH“, istaknuo je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.
On se u svome izlaganju pozvao i na analizu Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara u kojoj su navedeni brojni primjeri narušavanja prava Hrvata kroz izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Mi ne govorimo ovdje o novom Daytonu, ili novom Ustavu, već o tome da su se u posljednjih 20 godina više puta mijenjali važni i temeljni elementi na način da se sve više udaljavalo od koncepta BiH kao države triju jednakopravnih naroda i jednakopravnih građana. BiH nije država samo jednog naroda, niti samo jedan narod može pretendirati na monopol glede državotvornosti“, rekao je Stier.
I Grabar-Kitarović je ranije ocijenila je da je "puzajućim" izmjenama Daytonskog sporazuma i odlukama visokih međunarodnih predstavnika 'ugrožena konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH' i najavila da će Hrvatska pojačati diplomatske napore kako bi se dogradio Daytonski mirovni sporazum i spriječili vanjski utjecaji u BiH i širem susjedstvu.
Stier je ponovio da se Hrvatska snažno zauzima za jačanje BiH i njezin euroatlantski put.
“Temeljne smjernice hrvatske politike prema BiH esu čuvanje njezina teritorijalnog integriteta, osiguranje mira i stabilnosti te zalaganje za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH koja je neraskidivo povezana s brigom za cijelu BiH u duhu ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih bosanskohercegovačkih građana. Hrvatska smatra da je upravo euroatlantski put BiH način da se uspješno ostvare ti međusobno povezani ciljeve", dodao je.
U Neumu je u četvrtak počela dvodnevna konferencija koja je podijeljena u tri panela - o povijesti, kulturi, jeziku i obrazovanji Hrvata, europskom putu BiH te o ustavnoj i institucionalnoj jednakopravnosti Hrvata.
Picula: BiH će morati mijenjati Ustav ako želi u EU
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP) ocijenio je u četvrtak u Neumu da će Bosna i Hercegovina morati mijenjati ustav i zakone na putu prema Europskoj uniji ističući kako bi veliki korak k stabilizaciji predstavljala izmjena izbornog zakona kojom bi se onemogućilo nametanja političkih predstavnika između triju konstitutivnih naroda.
„Ako BiH želi biti članica Europske unije, a podnijela je zahtjev, i ukoliko EU zaista želi, a pustila je u proces da BiH jednoga dana postane članica, mislim da će ta pitanja morati biti rješavana“, rekao je Picula upitan oko izmjena izbornog zakona i prilagođavanja ustava te zemlje na konferenciji o Hrvatima u BiH.
Po njemu radi se o dugoročnome procesu kojega bi BiH trebala početi provoditi kako bi funkcionirala kao "demokratska, multietnička, gospodarski perspektivna i socijalno pravedna zemlja".
Pri tome je naveo kako je nedopustivo zlorabiti zastupljenost pojedinih naroda u institucijama države nadglasavanjem i izborom nelegitimnih predstavnika zbog čega su Hrvati u BiH majorizirani.
„Ono što ja kao zastupnik i ne samo ja u Europskom parlamentu pokušavam uvjeriti jeste da je složenost BiH i prava njezinih konstitutivnih naroda doista da budu pravično zastupljeni i to ne smije dolaziti u pitanje“, rekao je Picula pojašnjavajući da bi izmjena izbornog zakona kojom bi se uklonili strahovi u višenacionalnoj državi od nadglasavanja, da bi došlo do ubrzavanja drugih reformi.
Picula je u četvrtak sudjelovao na znanstvenoj konferenciji Hrvati u BiH nositelji europskih vrijednosti koja se održava u Neumu te govorio na panelu posvećenom europskome putu kao okviru za demokratizaciju BiH.
Potrebu izmjene izbornog zakona naglasili su tijekom dana u svojim obraćanjima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.