Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Mađarskoj je razgovarala s premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Janosom Aderom kako bi razjasnila situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.
Nakon susreta predsjednica je izjavila da mađarska i slovenska blokada nisu povezane, no nije najavila nikakvu promjenu mađarskih stajališta.
- Ono što je sasvim jasno nakon ovih razgovora jest da ova odluka nije motivirana političkim razlozima i uvjeravanja koje sam danas dobila je da Mađarska apsolutno dalje želi razvijati s Hrvatskom prijateljstvo na svim razinama, kako u političkom smislu tako i u smislu investicija, gospodarstva i slično - rekla je predsjednica.
- Ova odluka Mađarske nije vezana uz slovensku odluku o blokadi Hrvatske zbog neprihvaćanja rezultata arbitraže i nije vezana ni uz kakvu činjenicu da u tom paketu Mađarska želi ucjenjivati Hrvatsku - naglasila je.
Dodala je kako je danas u razgovorima dobila objašnjenje da se radi o zaštiti mađarskih poslovnih interesa jer OECD nije politička nego ekonomska organizacija, kao i o problemu općenitog funkcioniranja investicijske i poslovne klime u Hrvatskoj.
Naglasila je također kako je Mađarska nezadovoljna kako se prethodnih godina postupalo u slučaju INA-e i MOL-a, ali i dodala da je danas dogovoreno da će se nastaviti razgovori kako bi se riješila sva otvorena pitanja, uključivo i to.
Meeting of the Croatian and Hungarian Delegation in Budapest pic.twitter.com/L3DFoTAA2K
Podsjetimo, mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.
Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.
Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži OECD-u, organizaciji koja ima 35 država, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, uputila pismo početkom godine, nakon što je premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Davosu u siječnju razgovarao s glavnim tajnikom Joseom Angelom Gurriom.
Premijer Plenković tada je naglasio da je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora.
Novu diplomatsku ofenzivu mađarska strana nije pokrenula samo protiv Hrvatske već i protiv Rumunjske kojoj je također uskratila potporu za OECD prošli tjedan na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu, zbog zatvaranja srednje katoličke škole u Targu Muresu (Marosvasarhely) koju pohađaju uglavnom mađarska djeca.
Osim na slovenskoj strani, očito je da se i na mađarskoj strani razmišlja da bi se pritiscima ili eventualno ucjenama rješavala bilateralna pitanja, komentirao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Osim razgovora s Aderom i Orbanom, predsjednica će posjetiti i Dunavsku komisiju koja se smatra jednom od najstarijih međuvladinih međunarodnih organizacija na svijetu. Na čelu Dunavske komisije kao njezin predsjednik je trenutno veleposlanik Gordan Grlić-Radman a glavni direktor njezina Tajništva je kapetan Petar Margić.
Na Korvinovu sveučilištu hrvatska će predsjednica primiti počasni doktorat te predavati na temu "Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti".