Ako su točne informacije o tome da ekonomski savjetnici premijerke Jadranke Kosor razmišljaju o povećanju stope PDV-a na 25 posto (to je inače najviša dopuštena stopa u zemljama Europske unije, dok je donja granica 15 posto) kao nadomjesku za moguće ukidanje “harača”, Hrvatska se nalazi na putu da postane europski prvak u visini PDV-a, piše Slobodna Dalmacija .
I sa sadašnjom stopom PDV-a od 23 posto, kako upozorava tvorac ekonomskog programa SDP-a Branko Grčić, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu među europskim zemljama po visini tog poreznog opterećenja.
- Moramo PDV vratiti na stopu od 22 posto jer je lanjsko povećanje tog poreza povećalo troškove života, smanjilo raspoloživi dohodak građana i oslabilo potrošnju. Ako se razmišlja o povećanju PDV-a, to bi značilo produbljivanje spomenutih negativnih trendova – ocjenjuje Grčić, čiji je stav da je povećanje PDV-a čak gore i od “harača”.
Naime, kaže, posebni porez ipak je ograničenog trajanja, a PDV je trajnijeg karaktera. U prilog Grčićevoj tvrdnji ide podatak da stopa PDV-a nije dirana punih 12 godina, sve do kolovoza prošle godine kada, međutim, nije smanjena, nego povećana. O smanjenju tog poreza ozbiljno se razmišljalo 2000. kada je na vlast došla koalicija predvođena SDP-om, a smanjenje tog poreza najavljivala je u svom programu i tada Sanaderova stranka koja je čak u Saboru i izglasala njegovo smanjenje, da bi poslije tu odluku i povukla.
Zanimljivo je i kako nije slučajno da globalna kriza i pogoršana ekonomska situacija ni u jednoj od nabrojenih zemalja nije tamošnje vlade navela na potez da povećaju PDV, što je, međutim, učinila Vlada Jadranke Kosor.
Čak ni Grčka nije povećavala svoj PDV od 18 posto iako se našla u teškoj financijskoj situaciji.
- Moglo se predvidjeti da povećanje ionako visokog poreznog opterećenja u Hrvatskoj neće donijeti nikakvog pozitivnog učinka doli krpanja proračunskih rupa. Nama treba potpuno suprotan zaokret, smanjenje poreza kao jedan od načina poticanja gospodarstva, zapošljavanje i potrošnje – ističe Branko Grčić.
Smanjenje PDV-a u Hrvatskoj se izbjegavalo zbog visokog udjela tog poreza u proračunskim prihodima. Prema jednoj analizi Instituta za javne financije, udjel PDV-a u domaćim proračunskim prihodima od 40 posto natprosječno je visok u odnosu na ostale zemlje OECD-a i države EU-a. U članicama Europske unije proračuni se više pune od poreza na dohodak i od doprinosa nego od PDV-a.
- Svako povećanje poreza na najšire oblike potrošnje, a to je upravo PDV, najviše pogodi najsiromašnije. Prvo načelo porezne politike je pravedna raspodjela poreznog tereta, a to kod nas nije slučaj. Da bi bio slučaj, mora se jače oporezivati imovina, špekulativna zarada i drugi oblici dohotka gdje se ostvaruju visoki profiti – komentira Branko Grčić.
Kod PDV-a, kako upozoravaju porezni stručnjaci, valja voditi računa i o tome da visoke stope potiču sivu ekonomiju. Hrvatska godišnje prikupi od PDV-a oko 35 milijarda kuna, dok se udio sive ekonomije procjenjuje na pedesetak milijarda kuna. Ako bi se PDV povećao na 25 posto, prije bi se povećala siva ekonomija nego što bi proračunski prihod od ovog poreza značajnije skočio.