Hrvatska je preraspodjelom EU sredstava u okviru naše omotnice osigurala 400 milijuna eura koje će koristiti za pomoć malom i srednjem poduzetništvu, za financiranje mjera za očuvanje radnih mjesta (subvencije po zaposlenom od 4000 kuna koje koristi više od 550.000 radnika), te za nabavu medicinske opreme, a u iduće tri godine korisnicima EU fondova preostalo je isplatiti još 53 milijarde kuna, iznio je podatke danas na konferenciji za medije ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Marko Pavić.
Od osiguranih sredstava, nešto više od 240 milijuna eura osigurano je za programe i financijske instrumente malih i srednjih poduzeća, a 37 milijuna eura za nabavu medicinske opreme za borbu protiv COVID –19 (sva oprema koja je stigla iz Kine plaćena je ovim novcem, a plaćat će se i sva domaća proizvodnja), a 100 milijuna eura namijenjeno je za mjere zadržavanja zaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dodatnih 114 milijuna kuna osigurano je za ESIF mikrokredite koje provodi HAMAG BICRO, a 380 milijuna kuna namijenjeno je za COVID -19 zajmove za obrtna sredstva malih i srednjih poduzetnika s kamatom od jedan posto.
- EU projekti idu dalje, javne nabave za EU sredstva idu dalje, a svi zahtjevi za nadoknadu sredstava će se rješavati po primitku. Sve javne nabave će se raspisivati prema dinamici, obrada zahtjeva za nadoknadu sredstava će se rješavati po primitku, uspostavljen je protokol s Ministarstvom financija za dnevnu obradu nadoknade sredstava i isplaćivat će se sukladno dinamici proračuna – poručio je ministar Marko Pavić.
Ministarstvo je, dodao je, zbog posljedica pandemije koronavirusa bezuvjetno produljilo trajanje projekata za 90 dana bez dodatne administracije, te je produžilo za korisnike povrat sredstava za 90 dana. Također, ubrzalo je isplatu EU sredstava za dva mjeseca. Korisnicima bespovratnih EU sredstava iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija kroz ubrzanu proceduru bit će isplaćeno 75 posto od potraživanih sredstava posvakom zahtjevu, a preostalih 25 posto nakon potvrde prihvatljivosti cjelokupnog potraživanog iznosa.
Rekordna dinamika
- Kao zemlja predsjedateljica osigurali smo podršku zemalja članica za zajedničku borbu protiv COVID-a 19. U zadnjih mjesec dana inicirali smo niz sastanaka na visokoj razini EU pa je dva puta mijenjan pravni okvir korištenja sredstava EU fondova. U oba slučaja osigurana je podrška zemalja i rekordna dinamika usvajanja izmjena bez amandmana – poručio je Pavić, a iz Ministarstva dodaju kako je na inicijativu ministra 27. ožujka održana videokonferencija ministara zaduženih za kohezijsku politiku EU gdje je zaključeno da sve zemlje traže dodatnu fleksibilnost raspodjele 37 milijardi eura.
Hrvatska je u kontekstu likvidnosti državnog proračuna od Europske komisije dobila uplatu predujma za 2019. i 2020., u ožujku i travnju, u iznosu od 244,21 milijuna eura, a Ministarstvo traži i dodatne mogućnosti preraspodjele kohezijskih sredstava. U razdoblju od 2013. do 31. ožujka 2020. ukupno je iz proračuna EU u hrvatski proračun uplaćeno 49,53 milijardi kuna, dok je u proračun EU uplaćeno 23,94 milijardi kuna što znači da smo u plusu 25,58 milijardi kuna.
Savjetnik premijera za gospodarstvo Zvonimir Savić, koji je ujedno i hrvatski predstavnik EU inicijative za borbu protiv koronavirusa, poručio je pak kako je Hrvatska rekordnom brzinom omogućila izmjene uredbi kojima se omogućava preraspodjela EU sredstava.
- Komisija se odrekla povrata sredstava za predfinanciranje, Hrvatskoj je od toga već uplaćeno 240 milijuna eura, a drugi paket mjera uslijedio je početkom travnja i Hrvatska ima 400 milijuna eura gdje postoji mogućnost da se uopće ne traži nacionalno sufinanciranje – pojasnio je Savić, te naglasio kako je Hrvatska u cijeloj priči imala ključnu ulogu kao predsjedateljica Vijeća EU jer je utjecala na izmjenu uredbi i da država članice nemaju amandmane.
- Naša inicijativa došla je 13. ožujka, već 30. ožujka prvi paket je usvojen, a 22. travnja i drugi će stupiti na snagu – pohvalio se Savić.