Građanska inicijativa “I ja sam bio embrij”, koja je u 500 katoličkih župa prikupila 133.000 potpisa potpore Deklaraciji za pravo na život i za to dobila jaku potporu Hrvatske biskupske konferencije, potvrdila je da će na jesen početi prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji. Upravo okupljaju stručni tim koji će sastaviti referendumsko pitanje tako da ono prođe “sito” Ustavnog suda, koji odlučuje je li pitanje dopušteno ili ne.
- Svjesni smo zamki koje se kriju u organiziranju referenduma. No, ne treba nas podcjenjivati. Pitanje će definirati stručnjaci - potvrdio je Krešimir Miletić, voditelj građanske inicijative “I ja sam bio embrij”.
HDZ: 'Zakon o umjetnoj oplodnji najveća je tragedija hrvatskog naroda nakon Jasenovca i Bleiburga'
Ustavni stručnjaci potvrđuju da je Miletić u pravu. Suprotno uvriježenom mišljenju, ne može bilo koje pitanje biti referendumsko i ne mogu, kako kaže prof. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, svi odlučivati o svemu.
- Iako se mnogima na prvi pogled čini da je referendum najdemokratskije sredstvo, istina je upravo suprotna, jer na njemu najčešće velik broj ljudi odlučuje o stvarima o kojima ima vrlo malo znanja. Osim toga, većinsko mišljenje nije uvijek najvažnije. Zamislite, recimo, da netko raspiše referendum o tome da se ukine ravnopravnost žena ili, primjerice, izbori? To nije moguće: referendum se ne može baviti temeljnim postavkama pravnog poretka, našeg nacionalnog i međunarodnog - objašnjava prof. Smerdel.
Na najavljenom referendumu o Zakonu o MPO-u, kaže, bit će krajnje zanimljivo vidjeti kako će biti postavljeno pitanje. Na prvi pogled, dodaje prof. Smerdel, čini se da je medicinski pomognuta oplodnja ili zamrzavanje zametaka jedna od tipičnih tema o kojima se raspisuje referendum jer se radi o svjetonazorskom pitanju.
- Tako to izgleda osobama koje se nisu ozbiljno bavile ovom tematikom.
Međutim, ako protivnici referenduma dokažu da se u spornim dijelovima radi o liječenju neplodnosti, odnosno o pacijentovu pravu na najbolje moguće liječenje, onda imamo opravdanu dvojbu: o najboljem mogućem liječenju ne može odlučivati većina na referendumu. Moram priznati da se radi o teškom pitanju i da za sada nemam jednoznačan stav, a mislim da će se tom dvojbom baviti Ustavni sud, koji je zadužen za ustavnost i zakonitost referenduma - kaže prof. Smerdel.
Dosad prikupljenih 133.000 potpisa po župama, ističe, nema nikakvu pravnu snagu, niti se mogu smatrati potpisima koji bi se brojili kao potpisi birača za raspisivanje referenduma.
- Mi smo toga svjesni, ali smo samo željeli Vladi pokazati da itekako imamo kapaciteta za prikupljanje potpisa 10 posto birača - kaže Miletić. No, ustavni stručnjak smatra da bi ih ishod referenduma mogao iznenaditi:
- Unatoč činjenici da se više od 80 posto građana deklarira katolicima, većina njih živi bitno drukčije. Kad ih upitate kako pred svojom vjerom pravdaju svoj način života, odgovore da su ‘to ljudske stvari, koje nemaju veze s doktrinom’.