Odbija se zahtjev nositelja zahvata Hrvatske elektroprivrede d.d. za glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu Hidroelektrane Ombla zbog značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, koje nije moguće isključiti unatoč mjerama ublažavanja”, navodi se u Rješenju ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića. Jutarnji list došao je u posjed spomenutog rješenja koje će tek sljedeći tjedan bili proslijeđeno HEP-u. Jutarnji list tako ekskluzivno doznaje da je ministar definitivno odlučio zaustaviti gradnju Hidroelektrane Ombla. Potvrdu te informacije jučer smo dobili i od samog ministra Zmajlovića.
Prirodno specifično
“Da, točno je da se odbija zahtjev za gradnju Hidroelektrane Ombla, i to zato što je kroz postupak glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu struka utvrdila da nije moguće isključiti negativne utjecaje, niti provesti mjere ublažavanja utjecaja koje bi ih svele na prihvatljivu razinu”, stoji u odgovoru ministra Zmajlovića.
Također dodaje da je područje Viline špilje i izvora same Omble izuzetno prirodno specifično, pa i vrlo rijetko.
- I u smislu bioraznolikosti je značajno, a utjecaj hidroelektrane Ombla na energetski sustav Hrvatske bio bi zanemariv. To je najbolji primjer kad zaštita prirode i očuvanje naših posebnosti apsolutno prevladava nad željom za investicijom. Važno je da je ovo stručno utemeljena odluka, koja je donesena tako da su se stručnjacima dali potrebni vrijeme i prostor da ju donesu. Medijska eksponiranost ove priče sigurno im je bila uteg, ali zadovoljan sam svime što smo učinili da na njih ne utječe - rekao je ministar Zmajlović. Na pitanje je li to sada kraj priče s Omblom, ministar odgovara: - Rješenje je izvršno i protiv njega se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom.
Nadalje objašnjava da se uz rješenje dostavlja uputa u kojoj stoji da je za zahvat moguće pokrenuti postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete.
- Ali, treba naglasiti da je to specifičan postupak koji se provodi kad javni interes nadilazi moguće posljedice na prirodu. Pokreću se rijetko, primjerice od 2007. do 2011. godine u EU ih je pokrenuto samo 23, radi se o zahvatima od javnog značenja poput rekonstrukcije brane duž rijeke Isar u njemačkoj pokrajini Bavarskoj ili proširenje autoceste A14 ina relaciji Schwerin-Nord - kaže ministar Zmajlović. Podsjetimo da se planirani zahvat HE Ombla trebao nalaziti unutar područja ekološke mreže, na području špiljskog sustava Vilina špilja - izvor Omble. Jedan je to od devet podzemnih objekata s područja ekološke mreže. Špiljski sustav Vilina špilja nalazi se na najsjevernijem dijelu zaštićenog područja te na krajnjem istočnom dijelu Paleoomble. Ministarstvo je još u veljači, doznajemo, dobilo mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode u kojem je istaknuto da se “ne može s dovoljnom pouzdanošću izvesti zaključak da izvođenje zahvata neće negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže”. Kazimir Miculinić, doktor paleontologije, speleolog i voditelj izrade projekta Speleološkog katastra Hrvatske, pozdravlja odluku ministra Zmajlovića.
Pozdravljaju odluku
- Država je donijela ispravnu odluku te dokazala da ipak gleda na bioraznolikost, u kojoj je Ombla najbogatiji speleološki objekt s najvećim brojem vrsta i bilo bi strašno da se to uništi - kaže Miculinić. Biospeleologinja Ana Komerički, također članica Hrvatskog biospeleološkog društva, također pozdravlja odluku Ministarstva.
- To je apsolutno dobra odluka i jedina prava jer Ombla je jedan od rijetkih fenomena što se tiče podzemne faune, a napori stručnjaka sada će se moći preusmjeriti na zaštitu - izjavila je Komerički. Reakcija Ljubice Matović iz udruge “Spasimo Omblu i njezine stanovnike” bio je iskren uzvik oduševljenja.
Energetski doprinos
- Pozdrav s Omble ministru Zmajloviću imao je učinka. Hvala vam na tako lijepim vijestima, svi stanovnici bit će presretni - oduševljeno je ponavljala Matović, koja je u nedavno u jednoj televizijskoj emisiji ministru Zmajloviću poručila neka što prije odluči.
- Čini se da me čuo - rekla je Matović. Hidroelektrana Ombla, podsjetimo, trebala je biti protočna i napravljena tako da se gradnjom injekcijske zavjese u zaleđu izvora rijeke i iskorištavanjem prirodnog stijenskog masiva kao tijela brane stvori tlak potreban za energetsku eksploataciju vodnog potencijala. Riječ je o investiciji procijenjenoj na 152 milijuna eura, snaga hidroelektrane trebala je biti 68 MW, a procijenjena godišnja proizvodnja električne energije 220 GWh. Ukupan energetski doprinos elektrane u ukupnom sustavu bio bi samo 1,3 posto, zaključili su u Ministarstvu.