PROPUST

PROPUŠTENA PRILIKA KOJA BI MOGLA SPASITI HRVATSKO ZDRAVSTVO Bolnice bi mogle zarađivati 100 milijuna eura godišnje i prepoloviti enormne minuse...

Split, 190913.
KBC Split.
Drugi dan strajka lijecnika i medicinskih sestara u KBC Split.Na fotografiji: klinika za ocne bolesti KBC Split.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
CROPIX

Mađarska godišnje uprihodi 250 milijuna eura. Hrvatska je prije 15 godina smanjila ispitivanja zbog afera

“Istina je da sam teško bolesna i svjesna sam da mi se rak dojke može ponovno javiti, ali zasad sam dobro zahvaljujući novom lijeku koji sam dobivala u kliničkoj studiji u koju sam prije tri godine bila uključena u Španjolskoj. Nakon što su mi liječnici u Hrvatskoj rekli da su iscrpili sve mogućnosti krenula sam u potragu. Imala sam sreću što sam bila prava pacijentica za novi lijek i za sad sam uspjela”, kaže nam 45-godišnja Maja.

Na žalost, u Hrvatskoj s kliničkim ispitivanjima lijekova ne ide tako glatko premda bi uz malo truda država godišnje od toga posla mogla ukupno godišnje uprihoditi oko 100 milijuna eura. Najveći dio dobilo bi zdravstvo, a najveću korist imali bi pacijenti koji zbog vječnog manjka u zdravstvenom proračunu teško dolaze do najnovijih i skupih lijekova. Neki izračuni govore da bi za svakog pacijenta uključenog u klinička ispitivanja ušteda u zdravstvenom sustavu bila od 10 do 14 milijuna kuna, što na troškovima za lijekove i dijagnostiku (plaća se iz proračuna studije) što kroz plaćanje bolnicama i liječnicima...

Na začelju

No posljednjih godina, kad je riječ o kliničkim ispitivanjima lijekova, gotovo se ništa nije pomaknulo. Dapače, godišnje njihov broj ne prelazi pedesetak pa je Hrvatska na europskom začelju, a ukupan dobitak od tog zdravstvenog posla nije veći od 20-ak milijuna eura. Razlog što i farmaceutska industrija, ali i liječnici oblijeću oko tih ispitivanja kao “oko vruće kaše” su afere koje su se prije 15-ak godina dogodile u Hrvatskoj kad su zbog nedostatka propisa i gramzljivosti pojedinaca kliničke studije došle na loš glas i do danas se nisu oporavile.

Premda se otada puno toga promijenilo, stigma još nije skinuta. Naime, na sam spomen kliničkih ispitivanja uslijede kritike tipa pacijenti su pokusni kunići koji se u njih uključuju bez svojeg pristanka, nitko ne kontrolira ishod i nuspojave lijekova koji se ispituju, na njima zarađuje farmaceutska industrija i liječnici... 

Pod stigmom

Predsjednik KUZ-a, koalicije udruga pacijenata Ivica Belina, kaže kako su iskustva onih koji su se uključili u studije odlična. No, stigma koja prati klinička ispitivanja lijekova vidljiva je i u tom segmentu - pacijenti ne žele govoriti javno imenom i prezimenom o svojim iskustvima! Ne žele ni liječnici jer, kažu, automatski ih se optužuje da su plaćenici farmaceutske industrije te da taj posao rade isključivo zbog vlastite koristi. I farmaceutska industrija drži se podalje od javnosti, premda tvrde da bi korist za Hrvatsku mogla biti višestruka te da ne bježe od transparentnosti i dijaloga sa zdravstvenom administracijom, što zasad teško ide. Znalci ističu da su klinička ispitivanja direktna strana investiranja u Hrvatsku, da osim što nove lijekove čine dostupnima pacijentima osiguravaju radna mjesta za visoko obrazovane kadrove.

Za Radana Spaventija, konzultanta za istraživanje i razvoj u farmaceutskoj industriji, nema dvojbe da bi Hrvatska od kliničkih ispitivanja moga imati veliku korist i ističe da bi, primjerice, pacijenti imali pristup najmodernijoj terapiji i dijagnozi, o čemu svjedoči primjer Poljske, u kojoj čak 30 posto lijekova za liječenje raka osiguravaju kliničke studije, a i dijagnostički postupci za te pacijente rade se bez lista čekanja. Dodaje kako je za zdravstvene ustanove to prilika da za dodatnu zaradu. Podaci govore da belgijske bolnice u prosjeku imaju 13 posto prihoda baš od kliničkih ispitivanja.

Kad bi u Hrvatskoj to bilo samo 5 posto, povećali bi se bolnički prihodi za više od 400 milijuna kuna, čemu treba dodati i druge benefite koji bi se ukupno za državu mogli povećati na gotovo milijardu i pol.

Inače, godišnje se u svijetu investira više od 20 milijardi dolara u kliničke studije. Svakih 500 dolara u Mađarsku dolazi iz kliničkih ispitivanja, a godišnje ta država uprihoduje oko 250 mil. eura.

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo