Rat Vlade i MOL-a oko Ine nastavlja se, a nova bitka mogla bi se, kako se ovih dana može čuti od upućenih, odigrati već sljedećeg tjedna, na Glavnoj skupštini Ine, sazvanoj za utorak, 24. lipnja.
Prema nekim informacijama, naime, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak razmatra mogućnost okupljanja dioničara, koji Upravi i Nadzornom odboru Ine ne bi dali razrješnicu. Riječ je zapravo o tome da dioničari iz (uvjetno rečeno) hrvatskog bloka u Ini, Upravi i Nadzornom odboru kompanije ne bi dali prolaznu ocjenu za njihov rad u prošloj godini. Umjesto toga, pokazali bi im crveni karton. Posljedica bi bio pad Uprave, koju bi opozvao Nadzorni odbor, ali i rušenje Nadzornog odbora, kojeg bi opozvala Glavna skupština.
- Njegova je ideja da se na skupštini ne da razrješnica Upravi i Nadzornom odboru, odnosno da im se ne izglasa povjerenje. Razmišlja se o tome da se stavi protuprijedlog na prijedlog odluke da se Upravi i Nadzornom odboru da razrješnica, što dioničar može učiniti - objašnjava jedan naš sugovornik.
Prema pozivu za Glavnu skupštinu Ine, razrješnica članovima Uprave za poslovnu 2013. godinu predviđena je kao četvrta točka dnevnog reda, dok je razrješnica članovima Nadzornog odbora peta točka.
Dioničari će prethodno morati prihvatiti izvješće o poslovanju Ine u prošloj godini, te o pokrivanju njenih gubitaka u 2013. godini. Upravo bi gubitak Ine u 2013. od oko 1,6 milijardi kuna, koliko god on bio ponajprije rezultat produljene recesije u Hrvatskoj i situacije u Siriji, hrvatskim dioničarima mogao poslužiti kao opravdanje za ovakav potez.
U pozadini svega je, naravno, hrvatsko-mađarski sukob oko nadzora nad Inom. No, problem s ovako zamišljenom strategijom je vlasnička struktura Ine, odnosno upitna mogućnost da hrvatska strana skupi dovoljan broj glasova. U Vladinim se rukama nalazi 44,8 posto dionica Ine.
Čak i pod pretpostavkom da mirovinski fondovi s Vladom stvore svojevrsnu antimolovsku koaliciju u Ini, pitanje je bi li hrvatska strana mogla skupiti dovoljan broj glasova. Nemali broj je onih koji u to sumnjaju, tim više što nije realno očekivati da će se mirovinci ponašati baš onako kako to od njih očekuje Vlada.
- Na Glavnu skupštinu ćemo svakako ići, no u ovom trenutku ne mogu vam kazati kako ćemo se izjasniti. Razmislit ćemo o raznim opcijama. Glavni kriterij bit će nam kako se razvija tvrtka u kojoj smo dioničari - kaže nam izvor iz jednog mirovinskog fonda.
Ovdje, međutim, treba voditi računa o tome da je u rukama MOL-a 49,1 posto dionica Ine. Budući da na Glavnu skupštinu nikada ne dođu baš svi dioničari, moguće je, a u stvarnosti i prilično izgledno, da će MOL na skupštini imati apsolutnu većinu. Stoga bi se i plan rušenja Uprave i Nadzornog odbora mogao nasukati već na prvoj točki dnevnog reda - utvrđivanju popisa sudionika. Toga su svjesni i među hrvatskim dioničarima.
- Nisam siguran da je to izvjesno - odgovorio nam je jedan upućeni sugovornik kada smo ga pitali koliko je izgledno sastavljanje koalicije hrvatskog bloka dioničara, koja bi na Glavnoj skupštini izglasala nepovjerenje Upravi i Nadzornom odboru. Ipak, nije odbacio takvu mogućnost.
- Ishod Glavne skupštine nemoguće je prejudicirati prije nego što se ona održi. Pričekajmo - zaključuje.
Prema nekim tumačenjima, ovakav plan rušenja rukovodećih struktura u Ini mogao bi pod znak pitanja doći i s aspekta Dioničarskog ugovora. No, hrvatskoj strani tu u prilog ide presuda Vrhovnog suda, kojom je potvrđena krivnja bivšeg premijera Ive Sanadera za uzimanje mita radi davanja MOL-u prevelikih glasačkih prava u Ini. Naravno, pitanje je što će na kraju, s obzirom na pravorijek Sanaderu, biti s Dioničarskim ugovorom. Ipak, stručnjaci ne vjeruju puno u mogućnost da se stvari vrate na 2003. godinu, budući da su i omjeri vlasništva u Ini tada bili bitno drukčiji, odnosno u rukama MOL-a tada je bila tek četvrtina dionica, dok ih je danas gotovo dvostruko više.
AKCIJA NA SUDU: DORH traži suspenziju prava MOL-a
Prema nekim informacijama Građanski odjel Državnog odvjetništva u Zagrebu spreman je poslati zahtjev Trgovačkom sudu kojim bi se suspendirala upravljačka prava mađarskog MOL-a u Ini. Razlog je jasan: presuda Vrhovnog suda u Zagrebu kojom je, potvrđeno da je isti rezultat koruptivnih radnji bivšeg premijera Ive Sanadera i šefa Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. To ništa ne znači oko udjela u dionicama Ine koje je MOL kupio 2003. i 2009. godine. Istodobno, da bi ojačali poziciju u arbitraži Vrdoljakvi ljudi dostavit će presudu Vrhovnog suda o Ivi Sanaderu.
O budućnosti Ine treba se racionalno razgovarati
Da bi se Ina izvukla iz duboke provalije u koju tone već dulje vrijeme, potrebno je o odnosima u toj tvrtci raspravljati s puno više racionalnosti, na temelju činjenica i realnih brojki te uvažavanja promjena do kojih je došlo na svjetskom naftnom tržištu. Razumljive su emocije koje prevladavaju u javnosti nakon pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita. No, članovi Vlade i stručnjaci ne smiju se povoditi za populističkim skupljanjem političkih poena niti koristiti dubiozne podatke i studije jer time kompromitiraju vjerodostojnost hrvatskih zahtjeva.
Hrvatska strana ima dovoljno argumenata da s MOL-om na ravnopravnoj osnovi otkloni sve kontroverze i izbori se za svoja prava. Pri tomu joj ne trebaju nikakvi sufleri koji preko Vladinih leđa pokušavaju ostvariti vlastite grupne i pojedinačne interese. Upravo zbog toga trebalo bi iskoristiti skoru skupštinu Ine za stvaranje zdravijeg ozračja, za konstituiranje novih tijela uprave i nadzora koja će bez dosadašnjih opterećenja pronaći rješenja prihvatljiva za obje strane. A od toga će onda najviše koristi imati upravo Ina.