Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović održali su večeras u Dubovačko-neretvanskoj županiji neformalni sastanak na kojem su razgovarali o bilateralnoj suradnji, otvorenim pitanjima i unaprjeđenju suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, priopćio je ured predsjednice.
Grabar Kitarović i Izetbegović potvrdili su spremnost da se otvorena pitanja između dviju država rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju poštivanja međusobne ravnopravnosti, suvereniteta i međunarodnog prava. Razgovarano je i o odnosima i stanju u jugoistočnoj Europi, o perspektivi i dinamiziranju procesa euroatlantskih integracija, te o održavanju trilateralnih sastanaka na vrhu između Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Turske.
Riječ je o mehanizmu suradnje koji je izvanredno funkcionirao tijekom agresije na Hrvatsku i BiH. Kako su Hrvatska i Turska članice NATO-a, te zainteresirane za stabilnost Bosne i Hercegovine, ovaj bi mehanizam mogao bitno pridonijeti unutarnjoj funkcionalnosti BiH i približavanju euroatlantskim integracijama.
Kolinda Grabar Kitarović i Bakir Izetbegović
Odnosi Hrvatske i BiH
Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ako ih gledamo u razdoblju od faze raspada bivše države do danas, mogu se definirati kao vrlo kompleksni, dinamični te izuzetno nestabilni: dijelimo najdužu zajedničku granicu u regiji (1001 kilometar), bili smo bliski saveznici, ali smo imali burnih sukoba i konačno, u BiH je hrvatski narod jedan od konstitutivnih, zaštićen Daytonskim sporazumom kojeg je Hrvatska potpisnica. Od svečanog potpisivanja Daytonskih sporazuma 15. prosinca 1995. u Parizu pa do danas situacija se nije poboljšala i dvije zemlje sada osim najduže granice dijele i niz bilateralnih sporova.
1. Pelješki most
BiH, posebno njezin bošnjački element, tvrdi kako izgradnja tog mosta ide protiv interesa Sarajeva. Hrvatska pak tvrdi da su u izvedbenu dokumentaciju po kojoj će se most graditi inkorporirani svi prigovori koje je BiH imala kad je najavljena gradnja mosta.
2. Granice
Dvije su države 1999. godine potpisale Sporazum o granicama koji je u obje države naišao na kritike. U Hrvatskoj se posebno spornim smatra pitanje razgraničenje u Malostonskom zaljevu, dok u BiH tvrde kako i oni trebaju dobiti pristup otvorenom moru po slovenskom modelu (koji Hrvatska ne prihvaća). Sporno je i pitanja razgraničenja na Uni kod Kostajnice i još neke točke. Granica je do danas nedefinirana.
3. Rafinerija Bosanski Brod
Ovo postrojenje, koje je u vlasništvu ruske tvrtke Zarubežnjeft, izbjegava koristiti sredstva za pročišćenje ispušnih plinova pa ispušta izuzetno opasne elemente koji rade ozbiljne probleme u disanju građanima Slavonskog Broda
4. Prisluškivanje
Početkom jeseni u medijima se pojavila informacija da BiH tajna služba, OSA, prisluškuje, prati i tajno nadzire hrvatske političare, posebno predsjednika vlade Andreja Plenkovića.
5. Pitanje islamskog radikalizma
BiH je izuzetno nezadovoljna izjavama hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako u toj zemlji postoji izuzetno velik broj radikaliziranih islamističkih fundamentalista koji predstavljaju prijetnju Hrvatskoj i Europi. U Sarajevu smatraju da je riječ o netočnim informacijama koji imaju za cilj stvaranje negativnog stava prema BiH, iako je njihovo Ministarstvo sigurnosti 13. listopada izjavilo kako je terorizam i dalje prijetnja, posebno kad je riječ o osobama koje su vratile s bojišnice u Siriji i Iraku.
Kolinda Grabar Kitarović i Bakir Izetbegović
6. Pitanje budućeg ustrojstva BiH
Na raspravi u Europskom parlamentu hrvatski su zastupnici promovirali i podržali tezu o federalizaciji BiH. To je i bošnjački i srpski element doživio kao izravan udarac protiv Daytonskog sporazuma.
7. Agrokor
Hrvatski koncern koji je trenutno u fazi restrukturiranja ima značajnu imovinu u toj zemlji koja je sastavni dio cijelog procesa. Trenutno je najveći problem pitanje ruske Sberbank koja nastoji preuzeti dio te imovine u svoje vlasništvo tako podmiriti dio svojih dugovanja.
8. Ostavljanje BiH u amanet Turskoj
Bakir Izetbegović, bošnjački član predsjedništva BiH, svojim je nedavnim izjavama kako je njegov otac Alija na samrti ostavio BiH u “amanet turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu” izazvao buru nezadovoljstva u regiji pa i Hrvatskoj: sasvim razumljivo budući da BiH nije privatno vlasništvo obitelji Izetbegović.
9. Milorad Dodik
Predsjednik Republike Srpske na smatra se dijelom BiH, ali niz njegovih izjava i postupaka izražava negativni odnos prema Hrvatskoj: ključni je problem onemogućavanje povratka protjeranih Hrvata što je nedefinirana, ali vidljiva politika tog entiteta.
10. Pitanje utjecaja drugih država
Hrvatski je interes da BiH postane članicom NATO i EU, što je formalno i stajalište vlade u Sarajevu (dakle, one BiH). No, ruski ambasador u BiH je otvoreno rekao kako se Moskva snažno protivi ulasku BiH u NATO u čemu ima punu podršku srpskog entiteta pa je taj proces već godinama u zastoju. BiH još uvijek nije dala odgovore na upitnik za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Dijelom je to posljedica neučinkovite administracije, ali i utjecaja Rusije i Turske. Ova prva se u posljednje vrijeme protivi i širenju NATO-a na prostor koji smatra zonom svog interesa (Ukrajina), dok ova druga, nezadovoljna odnosom EU prema njezinom pregovaračkom procesu, preko bošnjačkog elementa utječe na usporavanje procesa. (Željko Trkanjec)