Zbog sadržaja ugovora koji je Vladin povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak potpisao s američkim fondom Knighthead i grupom kreditora, SDP će danas u Saboru podnijeti prijedlog za utvrđivanje povjerenja Vladi Andreja Plenkovića. Inicijativu su podržali predstavnici svih oporbenih klubova zastupnika, no išlo se taktikom skupljanja minimalnog broja potpisa (može je pokrenuti petina zastupnika ili njih 31) kako bi se ona mogla ponoviti i prije proteka od šest mjeseci.
Prijedlog za opozivom Vlade koji su formulirali bivši SDP-ovi ministri Siniša Hajdaš Dončić i Arsen Bauk ima pet točaka, a ključna je četvrta u kojoj se nabrajaju konkretni razlozi za pokretanje pitanja povjerenja Vladi koja, tvrde u SDP-u, nije dala uvjerljive odgovore na ključna pitanja u vezi donošenja i provođenja takozvanog lex Agrokor.
Odgovornost
Ističe se šest neodgovorenih pitanja koja, smatraju u oporbi, imaju takvu težinu da bi zbog njih trebala pasti Vlada. Na prvom mjestu je povijest nastanka odnosa koji su se razvijali od kraja ožujka pa do početka lipnja između izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka i američkih fondova, na drugom na koji način je strukturiran roll up, na trećem jesu li svi u tom postupku jednako tretirani, na četvrtom je li netko imao povlaštenu informaciju i je li tu informaciju podijelio prije donošenja lex Agrokor i s kime, na petom tko se sve pokušao ubaciti u igru oko pozicije najstarijeg dužnika i tko utječe na netransparentno odvijanje procesa na način koji će utjecati na dugoročne interese svih vjerovnika, i na šestom pod kojim je okolnostima unesena odredba ugovora kojim se Vladi u bitnoj mjeri otežava smjenjivanje izvanrednog povjerenika.
- Nakon objave ugovora od 8. lipnja 2017. zastupnici u Hrvatskom saboru tražili su odgovore od predsjednika ili potpredsjednice Vlade na ta pitanja. Ni do dana podnošenja ovog zahtjeva ni zastupnici, a niti javnost ih nisu dobili. Stoga smatramo da Vlada snosi odgovornost za situaciju u kojoj se Hrvatska našla zbog načina na koji se provodi restrukturiranje Agrokora i za štetne posljedice koje mogu nastupiti po Republiku Hrvatsku i zbog toga joj treba izglasati nepovjerenje - zaključuje se u prijedlogu inicijative za rušenje Vlade.
U SDP-u, međutim, unaprijed sumnjaju u uspjeh inicijative, te ističu kako im je pravi cilj prisiliti premijera Andreja Plenkovića da dođe u Sabor. - Ovaj zahtjev za opoziv različit je od prethodna tri koja smo imali u proteklih godinu i pol. U slučaju Tomislava Karamarka, Pave Barišića i Zdravka Marića imali smo indicije ili saznanja da cjelokupna vladajuća većina nije sigurna, odnosno da neće svi biti protiv našeg prijedloga. U dva slučaja Most je odlučio glasati za naš prijedlog, a u jednom je bio suzdržan. U dva takva slučaja došlo je do pada Vlade ili do pucanja većine - kazao je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.
Poslovnik
Saborski poslovnik nalaže da se kod pokretanja pitanja povjerenja premijeru, članu Vlade ili Vladi u cjelini takav prijedlog mora odmah staviti na dnevni red Sabora, bez odlučivanja. Nadalje, Vlada se dužna o tome prijedlogu očitovati u roku od osam dana od pokretanja opoziva, što znači da će se očitovati najvjerojatnije na idućoj sjednici, dok će Sabor glasati o (ne)povjerenju Vladi najkasnije u roku 30 dana od njegova pokretanja. Premijer i njegovi ministri moraju biti u Saboru tijekom rasprave, a upravo je ta odredba svrha oporbene inicijative.
Premda u najvećoj oporbenoj stranci ne vjeruju da bi već sada Plenković mogao izgubiti većinu, taktika im je konstantno ljuljati Vladu na temi Agrokora. Budući da u slučaju neuspjeha inicijative za opoziv Vlade zastupnici koji su je podnijeli šest mjeseci ne mogu ponoviti prijedlog, išlo se s minimalnim brojem potpisa. Dakle, za tri mjeseca bi se mogla očekivati ista inicijativa, samo s novim 31 potpisom, pa nakon još tri mjeseca inicijativa za opoziv premijera (njegov pad značio bi pad cijele Vlade) koju bi potpisala ista skupina zastupnika koja stoji iza aktualnog prijedloga, a tri mjeseca nakon toga bi druga grupa opet mogla tražiti smjenu Plenkovića. Logika oporbe počiva na činjenici da je nit na kojoj počiva vladajuća većina u ovom času čvrsta, ali je tanka i bude li je se razvlačilo bez prestanka, velike su šanse da pukne.