Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa gostovao je u emisiji ‘Točka na tjedan’ televizije N1 gdje je s voditeljicom Natašom Božić komentirao stanje u sudstvu. Smatra da hrvatsko sudstvo pokazuje napredak, a kao problem ističe velik broj novih predmeta na godišnjoj bazi.
- Prošle godine na hrvatskim je sudovima riješeno milijun i 300 tisuća predmeta, što znači da je 2,6 milijuna ljudi dobilo odluku jesu li u pravu ili nisu. Ti predmeti nisu rezultat neznanja, korumpiranosti, inertnosti vlasti i sudaca, nego suprotno. Kad je rečeno da je ostalo još 462.000 predmeta, to je 'samo'. Sudstvo pokazuje napredak, rekao je.
Istaknuo je da izmjene u Zakonu o kaznenom postupku nije lako donositi s obzirom da se radi o jednom od ključnih zakona u svakoj državi, jer se njiime garantiraju ljudska prava okrivljenika. Po njegovom mišljenju sudstvo bi moglo efikasnije reagirati u velikim korupcijskim predmetima kad bi se malo racionalnije pristupalo i ne obuhvaćalo optužnicama toliko veliki broj ljudi.
Komentirajući slučaj Agrokora nije htio nagađati kad se može očekivati presuda, ako uopće dođe do postupka. Također, nedavno je istaknuo da se daljnje reforme ne bi trebale provoditi, već da treba pustiti sustavu da apsorbira promjene.
Govoreći o efikasnosti procedure i slučaju u kojem je sudac Turudić oborio nagodbu jednog okrivljenika i Uskoka, rekao je: - Bilo bi dobro da se javnost i mediji odluče je li im to prihvatljivo ili nije. Prema Zakonu o kaznenom postupku, sudac je ovlašten ne prihvatiti nagodbu. Isto tako, viši sud može to izmijeniti, možda je Vrhovni sud morao onda, ako misli drugačije, tako i odlučiti. Reći ću jednu heretičku stvar, mislim da taj model prebacivanja istrage sa suda na DORH nije najsretnije izabran. Kad su to radili sudovi, oni su s manje ostrašćenosti prikupljali dokaze, jer nisu strana u postupku. Mi smo preuzeli jedan sustav koji nam je nametnut iz anglosaksosnkog sistema, gdje državno odvjetništvo i policija nisu odvojeni. Uskok se bavi borbom protiv najtežih kaznenih djela. U toj borbi i jedno od sredstava je da netko tko je uvučen u tu skupinu može pomoći borbi protiv korupcije i dovođenju okrivljenika pred lice pravde. Turudić procesno ima pravo donijeti tu odluku, pitanje je je li to pravilno odlučio. To je stvar sub iudice i tu se ne bih izjašnjavao, rekao je.
Naglasio je da se u slučajevima poput onog protiv Ive Sanadera nikako ne bi smjelo dogoditi da slučaj ode u zastaru. Tada bi svima trebalo biti neugodno, kaže Sessa.
Medije je naveo kao jedan od razloga zbog kojeg, po njegovom mišljenju, ljudi ne vjeruju pravosuđu: - Između ostalog ću reći i mediji. Moja je ideja da je do toga došlo 1997., kad je donesen Zakon o javnom priopćavanju. Onda su se počeli pojavljivati ekscesi i imamo situaciju da je došlo do društvenog konsenzusa u kojem treba zanemariti sudske presude, jer one su rezultat svega, samo ne primjene prava. Sad se može javno reći da se ne prihvaća presuda, kazao je.
Složio se da je takvom stavu i dojmu kumovala korupcija u pravosuđu.
Objasnio je i zašto je sutkinja Maja Šupe očitala novinarima bukvicu da se sudske odluke ne smiju komentirati: - Odluke se ne smiju komentirati iz nekoliko razloga. Bivši ministar Miljenić je nedavno rekao da moramo komentirati nepravomoćne sudske odluke, jer će kasnije biti prekasno. Što će biti prekasno? Dakle, moramo komentirati da utječemo na krajnji rezultat. Argumenti se čuju u spisu, pustimo stranke da se same brane, mi sa strane nemamo što tu tražiti.
Osvrnuo se pred kraj i na Istanbulsku konvenciju te istaknuo kako se nigdje ne vodi računa o tome kako se pišu konvencije. Rječnik koji se bira za takve dokumente mora obuhvatiti sve varijante: - Ovdje je iskorištena engleska riječ gender, da se ne koristi izraz sex, jer je to finije.
Za svoj izbor predsjednik Vrhovnog suda kaže da je nesretno vođen te bi po njegovom mišljenju za predsjednika Vrhovnog suda mogao biti izabran samo onaj tko je već sudac Vrhovnog suda, rekao je za N1.