Gospođo Nataša, kakvo će danas biti vrijeme?
- Vruće! A i noć će biti topla, pa nećemo baš dobro spavati. Bit će dosta sunca, ali u kopnenim predjelima, osobito na zapadu, valja računati na poslijepodnevni razvoj oblaka pa onda i mjestimične pljuskove s grmljavinom.
Pitam vas to jer prognostičari često pamte svoje prognoze u kojima su i sami pokisli. Koliko se to puta vama dogodilo?
- Sigurna sam da nema prognostičara kojem se to bar jednom nije dogodilo. U nestabilnim situacijama razvoj oblaka gotovo je nemoguće prognozirati potpuno točno pa se lako možete naći na “krivom” mjestu u “krivo” vrijeme i... pokisnuti. Ne događa se često, ali dogodilo mi se nekoliko puta.
Kao meteorolog često dajete prognozu na HTV-u. Koliko je preciznost prognoze napredovala ?
- Točnost prognoze za 5 dana unaprijed danas je veća nego što je prije 30 godina bila točnost prognoze za 3. dan. A točnost prognoze za 3. dan trenutačno je veća od 98%. U velikoj mjeri su tome pridonijeli satelitski podaci koji osiguravaju mjerenja iznad oceana, što prije 30-ak godina nije bio slučaj.
Kao ravnateljica DHMZ-a kojim se problemima bavite?
- DHMZ je veliki pogon koji zapošljava gotovo 400 ljudi koji svakodnevno provode meteorološka i hidrološka motrenja, mjerenja kvalitete zraka, kontrole i obrade podataka, umjeravanje instrumenata, analize podataka, meteorološka i klimatološka modeliranja, prognoze, znanstvena istraživanja, tako da je teško reći čime se ovaj čas bavim. Trenutačno su nam u fokusu pripreme za projekte EU te planovi za izgradnju nove zgrade u sklopu kampusa Borongaj.
Kakve razvojne projekte pripremate uz sufinanciranje iz EU?
- Projekt modernizacije mreže za trajno praćenje kvalitete zraka - AIRQ već je prijavljen, uskoro ćemo prijaviti i projekt modernizacije meteorološke mreže postaja - METMONIC u sklopu kojeg ćemo postaviti ukupno 450 novih meteoroloških postaja, uključujući 6 novih radara i 5 plutača na Jadranu. Pripremamo i projekt nove zgrade DHMZ-a u kampusu Borongaj.
Kojih preporuka Svjetske meteorološke organizacije se pridržavati?
- Pridržavamo se preporuka o načinima i uvjetima provođenja meteoroloških mjerenja, točnosti i preciznosti mjerenja i umjeravanja instrumenata, organizaciji prognostičke službe, izdavanju upozorenja... Ukratko, svoj rad temeljimo na standardima i preporukama WMO-a u svim segmentima.
Velike su polemike o globalnom zatopljenju koje neki zovu i novim ledenim dobom. Koje je vaše razmišljanje o tom problemu?
- Globalno zatopljenje nije više tema za razmišljanje, nego se svi moramo aktivno uključiti u prilagodbu na nesporne klimatske promjene. Osim održavanja motriteljskog sustava i analizom povijesnih promjena klime, DHMZ se uključuje modeliranjem klime, odnosno klimatskim projekcijama i izradom mogućih scenarija vezanih uz količine oborina i temperature u budućnosti, a o tome su napravljene projekcije do 2070. godine.
Svjedoci smo a velikih šteta od elementarnih nepogoda. Je li ovaj sustav obrane od tuča učinkovit?
- Obrana od tuče zasijavanjem oblaka temelji se na unošenju u oblak umjetnih jezgara kristalizacije koje, prema teoriji, potiču stvaranje većeg broja kristalića leda na koje se taloži raspoloživa voda. Kao reagens se koristi srebrni jodid koji se u oblak unosi uz pomoć aviona, raketa ili prizemnih generatora, a kao rezultat bi umjesto krupne tuče trebala padati samo sitna zrna tuče, sugradica ili velike kapi kiše. No, to je samo teorija koja do danas nema znanstvene potvrde. Kako su tučonosne oluje sustavi goleme energije, teško je i zamisliti metodu kojom bi se ta energija mogla zaustaviti ili usmjeriti. Stajalište WMO-a je da ne postoje pozitivni znakovi uspješnosti obrane od tuče te da metode koje nemaju čvrsta uporišta u znanosti, odnosno koje nije moguće nedvojbeno dokazati ne treba u praksi ni provoditi. Nažalost, to je jedna od preporuka WMO-a koje se ne pridržavamo, a trebali bismo...
Kakva su europska iskustva, što savjetujete za obranu od tuče?
- Većina zemalja EU zaključila je da je obrana od tuče raketama i prizemnim generatorima uzaludno bacanje novca jer je učinkovitost upitna i nedokaziva. Padanje tuče, koje će prema klimatskim projekcijama u budućnosti biti još učestalije i intenzivnije, ne možemo spriječiti pa bismo novac koji se izdvaja za sustav obrane od tuče trebali, kao što su to već učinile gotovo sve zemlje EU, usmjeriti u sufinanciranje mjera osiguranja kao što su zaštitne mreže i police osiguranja ili na sustav motrenja.
Uz Sijerkovićevske izreke i prognostičke poslovice poput “čuvaj se senjske bure i brkate cure”, koja je vama omiljena?
- Padaju mi na pamet “Sveta Kata, snijeg na vrata”,”Veljača - prevrtača”, koja je obično takva. Takve narodne mudrosti temeljene su na bilježenju vremena i klime kroz dugi niz godina. No, zbog klimatskih promjena neke od poslovica više ne vrijede, a u budućnosti ćemo očito morati smišljati neke nove.