USTAVNA KRIZA

'ŠEFICA USTAVNOG SUDA NIJE U PRAVU. USTAV MIJENJA SAMO SABOR, A NE GRAĐANI' Otvoreni sukob Milanovićeve Vlade i najvišeg sudskog tijela

    AUTOR:
    • Nikola Jelić

  • OBJAVLJENO:
  • 28.05.2013. u 10:10

Ako narod tako odluči, Sabor tu više nema što tražiti, smatra Vladimir Šeks

“Već sada imamo malu ustavnu krizu u Hrvatskoj jer predstavnici izvršne vlasti tumače odredbe Ustava na jedan, a ustavni suci na drugi način”, kaže dr. Zvonimir Lauc, ustavnopravni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta.

Hrvatski psiholozi, psihoterapeuti i pravnici: ‘Pitanje braka nije nešto što se definira Ustavom’

“Ako Sabor ne raspiše referedum koji je zatražilo pola milijuna građana, to bi bila ustavna kriza bez presedana”, dodaje dr. Robert Podolnjak, stručnjak za ustavno pravo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Jesu li njihova upozorenja o mogućoj ustavnoj krizi pretjerana?

Nisu.

Zamislimo sljedeći scenarij.

Udruga “U ime obitelji” sakupila je dovoljno potpisa za raspisivanje refereduma I predala ih Saboru.

Saborski Odbor za Ustav zatražio je od Ustavnog suda ocjenu referendumskog pitanja. Ustavni sud zaključuje da je pitanje u skladu s Ustavom.

Sabor raspisuje obvezujući referendum. Referendum bude održan i većina građana podrži zahtjev udruge “U ime obitelji”. Dakle, u Ustavu brak treba definirati kao zajednicu muškarca i žene.

Ali, netko mora definirati ustavni tekst i mjesto u Ustavu gdje će taj članak stajati. Pitanje s refereduma - “jeste li za to da se u Ustav unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žena i muškarca? - nije naprosto ustavni amandman koji se automatski može ugraditi u tekst Ustava.

U ovom slučaju takav amandman naknadno može u Ustav unijeti jedino Sabor.

I, eto ustavne pat-pozicije!

Za takvu situaciju dio naših sugovornika krivi i inicijatore referenduma.

Član Odbora za Ustav iz redova HNS-a Goran Beus Richembergh kaže:

- Ključni je problem što za referedum nije predložen konkretan ustavni amandman. Inicijatori su pogriješili jer su doveli Sabor u situaciju da mora odlučivati o promjeni Ustava, a samim time su zastupnicima dali priliku da ne podrže promjenu”.

Na taj problem ukazuje i dr. Podolnjak koji se slaže da bi, nakon provedenog refereduma, odluku morao formalizirati Sabor jer u pitanju nije jasno određen ustavni amandman.

No, za njega nema dvojbe: odluka s refereduma je obvezujuća. “Građani su u tom slučaju iznad Sabora, oni su suveren”, kaže on.

Takva situacija u Švicarskoj, na primjer, ne može se dogoditi. U zemlji u kojoj su obvezujući referedumi česta praksa, referendumska procedura je jasno i do kraja definirana.

Kada žele na referendumu izmjeniti ili dopuniti Ustav, građanima se postavlja precizno pitanje koje sadrži točan tekst i mjesto ustavnog amandmana u Ustavu koji onda, ako građani to podrže, automatski postaje ustavni amandman.

Švicarski parlament više nema nikakvog posla s time.

U Hrvatskoj je situacija drugačija, bolje rečeno nejasna i nedefinirana. Zapravo su sve te nedoumice, s kojima se sada suočavaju i ustavni stručnjaci, trebale biti propisane novim Zakonom o referendumu.

Taj zakon je trebao biti donesen prije dvije godine, u sklopu zadnjih ustavnih promjena, kada se u Ustavu mijenjala I definicija samog refereduma (zbog Europske unije).

- Ali zakon do danas nije donesen, sve je ostalo nedefinirano, nejasno, napola riješeno - tvrdi Podolnjak.

Ustavna kriza može nastupiti i puno prije nego u opisanoj situaciju.

Već u drugom koraku, kada Sabor treba raspisati referendum, moglo bi se dogoditi da saborska većina na čelu sa SDP-om odbije to učiniti.

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, SDP-ovac Peđa Grbin, tvrdi da je postavljeno referedumsko pitanje neustavno I zbog toga se protivi odluci o raspisivanju referenduma.

- Kod ovog referendumskog pitanja sporno mi je to što njegov sadržaj zadire u ljudska prava. A o ljudskim pravima, kao što su prava određene manjine u društvu, ne bi se smjelo odlučivati na referedumu, ne može se tako osjetljivo pitanje prepustiti volji većine - upozorava Grbin.

U mnogim je državama Ustavom zabranjeno raspisivanje refereduma koji se tiče ljudskih prava. Kod nas nije, ali vladajuća većina može odbiti to učiniti, kao što to najavljuje Grbin.

Osim toga, u Ustavu nigdje nema roka u kojemu referedum uopće mora biti raspisan.

To je još jedna zakonodavna praznina koja ide na ruku protivnicima refereduma.

No, Vladimir Šeks, potpredsjednik Odbora za Ustav, misli da Sabor nema o čemu odlučivati.

- Ako se na referendumu većina izašlih pozitivno izjasni na pitanje je li brak zajednica muškarca i žene, tada se na temelju te referendumske odluke obavlja promjena Ustava. Tada je Ustav promijenjen. I Sabor više nema tu što tražiti - rekao je Šeks.

Ustavni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da Sabor može odbiti raspisivanje referenduma, ali tvrde kako bi to bilodirektno suprostavljanje volji građana I put u ustavnu krizu.

Peđa Grbin kaže kako je Vlada već sada izložena političkim pritiscima, ali smatra kako usprkos tome ne može prihvatiti promjene Ustava koje će biti posljedica nečijeg nezadovoljstva aktualnom vlašću, krizom ili nečim trećim.

- Za Ustav treba tražiti trajna rješenja koja će vrijediti neovisno o tome tko je na vlasti, zato se Ustav ili njegove promjene i donose dvotrećinskom većinom - reći će na kraju Grbin.

Ustav u Hrvatskoj može se mijenjati na dva načina.

Prvi je odlukom Sabora, kada je nužno da za promjenu glasa dvotrećinska većina zastupnika.

Drugi je na referendumu, prema članku 87 Ustava, što znači voljom naroda.

Ovo drugo je izravna promjena Ustava koju Sabor ne mora potvrditi, ili “promjena Ustava po sili Ustava” kako kaže dr. Lauc.

Ali, za ovo drugo je potrebno imati jasan ustavni amandman na referedumu, što udruga “U ime obitelji” po svemu sudeći nema, na što je upozorio i dr. Podolnjak.

Posebno će biti zanimljivo čuti što o referendumskom pitanju misli Ustavni sud? Predsjednica tog Suda Jasna Omejec već je poručila da bi odluka o promjeni Ustava donesena na referedumu bila obvezujuća jer je to “po naravi stvari ustavna odluka”.

Ukoliko ustavni suci “propuste” predloženo pitanje, mogao bi to značiti otvoreni rat s izvršnom vlašću.

S Ustavnim bi se sudom u tom slučaju lako identificirali svi politički protivnici Kukuriku-Vlade.

Može li se u takvom scenariju očekivati da netko počne skupljati potpise za referedum kojim će se tražiti smjena Vlade?

Ovisno kako tko tumači Ustav! Čini se da bi bilo dobro što prije donijeti Zakon o referedumu kojim bi se riješile takve dileme!

Izdvajamo