U srijedu i formalno počinje pisanje zakona kojima bi se trebali zacementirati mandati gradonačelnika, načelnika i župana izabranih na lokalnim izborima u svibnju.
Sutra se, naime, prvi put sastaje radna skupina za izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi koja ima mandat preurediti zakon tako da predstavnička tijela (lokalne skupštine i vijeća) više ne bi mogle neizglasavanjem proračuna rušiti gradonačelnike, načelnike i župane te tako isprovocirati prijevremene izbore.
Premda je ovu zakonsku intervenciju inicirao HDZ, najviše bi mogla veseliti SDP-ova gradonačelnika Rijeke, Vojka Obersnela koji je od 2000 godine na čelu grada, no sada je prvi put u situaciji da nema većinu u gradskom vijeću. Koalicija nekoliko stranaka formirala je većinu i za predsjednika vijeća izabrala svog kandidata Tihomira Čordaševa, a gradonačelnika Obersnela dovela u odnos kohabitacije.
Nema zloporabe
Osim Obersnelu, najavljene izmjene zakona neće biti mrske ni osječkom gradonačelniku Ivici Vrkiću koji je također morao pristati na široku koaliciju u gradskom vijeću, tako da se uz stranke koje su ga kandidirale (SDP i HNS) oslanja i na podršku Mosta i HDSSB-a. Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara također nije imao dovoljnu većinu u gradskom vijeću, pa je morao sklopiti pakt s HGS-om Željka Keruma.
U sličnim su situacijama gradonačelnici i u više drugih gradova, kao i neki župani i načelnici, što je bilo vidljivo odmah nakon prebrojavanja glasova na izborima, pa HDZ nije puno dvojio oko izmjena zakona jer one jamče da će vrlo dobre rezultate koje su postigli na lokalnim izborima zadržati najmanje četiri godine.
HDZ intervencije u zakon obrazlaže namjerom da spriječi poplavu zloupotrebe instituta rušenja gradonačelnika (načelnika i župana), na neizglasavanju proračuna.
- Meni se osobno čini da ova opasnost nije prevelika, s obzirom na to da je 2014. godine bilo osam raspuštanja, 2015. godine 15 raspuštanja, 2016. godine 11 raspuštanja, 2017. godine 14 raspuštanja (podaci Ministarstva uprave), osobito s obzirom na ukupni broj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj - kaže prof. Duško Lozina s Pravnog fakulteta u Splitu koji je uključen u radnu skupinu za izmjenu zakona kao predstavnik akademske zajednice. HDZ-ovu intervenciju u zakon vidi i kao mač s dvije oštrice.
- Ako se gradonačelnik ne ruši na proračunu koji predlaže, postoji zbiljska opasnost da vijeće (predstavničko tijelo) prihvati svaku varijantu proračuna. Iz toga proizlazi opasnost političke trgovine i oportunizma - kaže prof. Lozina.
U slučaju da se radi nedonošenja proračuna sruši samo vijeće, dolazi do određenog dispariteta moći.
- Gradonačelnik učvršćuje svoju poziciju i postaje praktično nesmjenjiv, jer opcija referenduma za opoziv gradonačelnika ni dosad nije bila nikakva značajna alternativa - ukazuje dalje.
Bivši ministar uprave, SDP-ov Arsen Bauk na pitanje je li preveniranje zloupotrebe instituta rušenja gradonačelnika i župana neizglasavanjem proračuna opravdan razlog za izmjenu zakona, kaže da njegov odgovor ovisi o tome kakvo će Vlada ponuditi rješenje.
- Ne mislim da su izbori najgore rješenje, neke političke krize riješene su prijevremenim izborima, a neke nisu. Ali to je jedini demokratski način rješavanja krize. Hoće li se pronaći neki mehanizmi koji bi demotivirali izazivanje novih izbora, a osigurali normalno funkcioniranje u trenucima političke krize, tek treba vidjeti - kaže Bauk, dodajući da je aktualno zakonsko rješenje bolje od prethodnog jer se u slučaju krize lokalne vlasti mandat vraća građanima.
Broj mandata
Jedno od pitanja koje se problematiziralo u aktualnom zakonu odnosi se na zloupotrebu, ali od strane Vlade. Naime, kada se raspuste lokalne vlasti, Vlada postavlja povjerenika. - Institut Vladina povjerenika dovodi do uzurpacije vlasti na lokalnoj razini, posebice s motrišta načela supsidijarnosti, u širem smislu riječi i autonomije lokalne samouprave - kaže prof. Lozina, koji je kritičan prema zakonu i u odnosu na participaciju građana u odlukama koje donose lokalne vlasti. Smatra da ona nije ni dostatna ni kreativna.
Kada je riječ o broju gradonačelničkih mandata, prof. Lozina bi ih ograničio na dva od po četiri godine, dok bi Bauk, budući da ih se bira neposredno, broj mandata ostavio na volju biračima.
Tko će odlučivati o izmjenama zakona
U radnoj skupini za izmjenu Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi su Ivana Jakir Bajo i Ida Hohnjec kao predstavnice Ministarstva financija, zatim Goran Pauk kao predsjednik Hrvatske zajednice županija, Željko Turk kao predsjednik Udruge gradova, Đuro Bukvić kao predsjednik Udruge općina, Duško Lozina kao predstavnik akademske zajednice. Četiri člana su iz Ministarstva uprave, i to Mate Ribičić, Anita Markić, Katarina Serdar i Željka Tropina Godec.