U ponedjeljak je bio posljednji dan za podnošenje prijava za članstvo u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čime je i formalno započela procedura (re)izbora peteročlanog tima koji dužnosnicima utvrđuje granicu između javnog i privatnog interesa te se brine o transparentnosti njihove imovine.
Interes za članstvo u ovom tijelu, kažu u saborskom Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove, znatno je manji nego što je bio prije pet godina.
Aktualni sastav Povjerenstva na čelu s Dalijom Orešković (članovi su Tatijana Vučetić, Davorin Ivanjek, Branka Lukačević-Gregić i Boris Spudić) izabrani su među 199 kandidata, a sada ih se prijavilo nešto više od trideset.
Kost u grlu političara
Bitno manji interes za rad u tijelu koje je u protekle četiri i pol godine nemalom broju političara bilo kost u grlu, predsjednicu Povjerenstva Daliju Orešković ne čudi.
- Kada smo se mi kandidirali, ni sami nismo znali kakav nas posao čeka, a u javnosti je prevladavao stav da se radi o popunjavanju još jednog tijela u kojem će biti fantastične plaće za nove uhljebe - rekla je Orešković te napomenula da nitko nije imao pravu ideju o tome što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koliko će biti medijski izloženo te kakve će sve situacije rješavati.
Jedna od osjetljivijih i značajnijih odluka svakako je bila ona kojom je Povjerenstvo utvrdilo da je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kao potpredsjednik Vlade bio u sukobu interesa zbog poslovnih veza njegove supruge s lobistom MOL-a Jozom Petrovićem. Povjerenstvo je i bivšem predsjedniku Sabora Boži Petrovu nedavno izreklo opomenu, utvrdivši da je bio u sukobu interesa kada je šogora zaposlio u Upravi Čistoće u Metkoviću, izreklo je sankcije gradonačelniku Zagreba, Milanu Bandiću, a zbog osnivanja trgovačkog društva, u postupku tog tijela je i bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović...
- U Hrvatskoj je 3000 dužnosnika, a do sada smo donijeli 400 odluka, što znači da je svaki treći dužnosnik bio u našoj nadležnosti. Osim toga, dali smo i oko 800 mišljenja. Imali smo u radu visokopozicionirane dužnosnike, a bilo je i osjetljivih situacija - kaže Orešković te ističe da je ovaj saziv Povjerenstva postavio standarde, a iduće, neovisno o njegovu sastavu, treba napraviti korak dalje i popeti se stepenicu više.
Prema zakonskim odredbama, mandat Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa traje pet godina, a članovi se mogu izabrati na samo dva mandata. To znači da Dalija Orešković i njezin tim prema zakonu mogu nastaviti raditi još pet godina ovaj posao, no nitko iz dosadašnjeg sastava ne želi otkriti je li podnio kandidaturu i konkurira li za još jedan mandat. Zbog predmeta na kojima rade, odlučili su da tu informaciju ne otkrivaju kako se odluke koje tek trebaju donijeti ne bi shvatile kao promocija za reizbor.
- Kada dođe do intervjua s kandidatima koji su javni, znat će se tko se od nas javio za još jedan mandat - kaže Orešković.
Sigurnosne provjere
U Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove napominju da će se do kraja tjedna pričekati da pristignu i one kandidature koje su slane zadnjeg dana poštom, a onda će se provjeriti ispunjavaju li kandidati formalne uvjete i utvrditi njihova lista. Predsjednik Odbora Ante Sanader (HDZ) kaže da će se sjednica na kojoj će se utvrditi postupak imenovanja novog sastava Povjerenstva održati u četvrtak. Timu Dalije Orešković petogodišnji mandat istječe u veljači iduće godine, no prema zakonu se natječaj za nove članove mora raspisati šest mjeseci prije. To je ujedno razlog što se natječaj raspisao u kolovozu, za vrijeme godišnjih odmora. Svi kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete moraju proći sigurnosne provjere, a tijekom postupka imenovanja s njima se obavljaju javni intervjui. Povjerenstvo ima pet članova koje se bira tajnim glasanjem, a Odbor za imenovanje mora predložiti Saboru dvostruko više kandidata nego što ih se bira.