Najkasnije do 18. lipnja Sabor bi morao odlučiti o opozivu Tomislava Karamarka, predsjednika HDZ-a s funkcije prvog potpredsjednika Vlade. Prema najavi Peđe Grbina, SDP će prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Karamarku najvjerojatnije u srijedu uputiti predsjedniku Sabora Željku Reineru.
Čim mu se preda zahtjev koji je potpisalo najmanje 30 zastupnika, počinje teći rok od 30 dana u kojemu Sabor mora glasati o Karamarkovoj daljnjoj sudbini u Vladi.
Što s Povjerenstvom
U SDP-u smatraju da Karamarko mora snositi političku odgovornost zbog interesne povezanosti njega i članova njegove obitelji s mađarskim MOL-om, i to preko MOL-ova lobista, a Karamarkova kućnog prijatelja Joze Petrovića. Neposredni povod je objavljivanje ugovora koji je tvrtka Karamarkovove supruge Ane Karamarko imala s Petrovićevom tvrtkom Petrus savjetovanje. Sve do 31. prosinca 2015. Petrović je mjesečno na račun Drimije Ane Karamarko uplaćivao 2500 eura za usluge praćenja medija. Kako su prihodi Petrus savjetovanja gotovo u potpunosti bazirani na poslu s MOL-om, tako su i uplate koje su išle na račun Drimije zapravo MOL-ov novac. Iz ugovora koji je Petrović potpisao s MOL-om vidi da je nakon angažiranja Karamarkove supruge MOL Petroviću uvećao mjesečne isplate, i to za točno 2500 eura - iznos koji je kao paušal plaćao Drimiji.
Prema članku 125 saborskog Poslovnika, na prijedlog najmanje jedne petine ukupnog broja zastupnika (njih 30) može se pokrenuti pitanje povjerenje predsjedniku Vlade, pojedinom njezinu članu ili Vladi u cjelini. Takav prijedlog mora se odmah uvrstiti na dnevni red. Vlada se u roku od osam dana mora očitovati o prijedlogu za opoziv, Sabor o povjerenju mora raspravljati i glasati najkasnije u roku od osam dana od dana uvrštavanja prijedloga na dnevni red, što bi značilo najkasnije do 18. lipnja ako SDP bude podnio zahtjev kako je to i najavio.
Tijekom saborske rasprave Karamarko i Tihomir Orešković kao predsjednik Vlade mogu se uključivati i davati objašnjenja. Da bi se Karamarku izglasalo nepovjerenje, za to mora biti većina od ukupnog broja zastupnika u Saboru, dakle njih 76. Ako SDP-ov prijedlog za opoziv Karamarka ne prođe, ne mogu ga ponoviti sljedećih šest mjeseci. Prvi potpredsjednik Vlade ima isti tretman kao i bilo koji drugi ministar, što znači da njegov eventualni “pad” ne znači automatski pad Vlade, kao što je to slučaj kada se izglasa nepovjerenje premijeru.
Premda SDP može sam pokrenuti pitanje povjerenja Karamarku, ostavili su i drugim strankama otvorena vrata. U Klubu HNS-a su rekli da će se njihovi zastupnici pridružiti inicijativi. Predsjednik Laburista Tomislav Končevski kaže da se njihova tri zastupnika pridružuju zahtjevu za opoziv, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja također kaže da se inicijativi pridružuju tri potpisa iz njegova kluba (uz njega su to Stipe Petrina i Marija Ilić), dok će Klub manjinskih zastupnika, kao i Klub SDSS-a, kako je rekao Milorad Pupovac, odlučiti do srijede. Predsjednik IDS-a Boris Miletić rekao je “kako bi bilo dobro da se glasa o smjeni Vlade jer su u manje od pola godine uspjeli zemlju potpuno blokirati”.
Prvi od niza koraka
U redovima Domoljubne koalicije za sada se ne pokazuje nelojalnost predsjedniku HDZ-a Karamarku, a zastupnicima Mosta nije se ni nudila suradnja oko stavljanja prijedloga za opoziv Karamarka na dnevni red.
- Ako su dosljedni oko svojih stavova u vezi s Inom, onda će Most glasati za Karamarkov opoziv. No, bojim se da se to neće dogoditi, nego da će se sakriti iza odluke Povjerenstva za sprječavanje skuoba interesa - kaže bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić. U SDP-u kažu da je prijedlog za Karamarkov opoziv tek prvi korak, što znači da ne isključuju mogućnost iniciranja da se osnuje saborsko istražno povjerenstvo koje bi ispitalo poslovne odnose Karamarkove supruge s konzultantom MOL-a i Karamarkovim dugogodišnjim prijateljem Jozom Petrovićem.
Inače, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa najavilo jeda će sutra odlučiti hoće li zbog ovog slučaja pokrenuti postupak protiv Karamarka.