Je li predsjednik Sabora Božo Petrov, nakon što je 79 zastupnika potpisom potvrdilo da želi glasovanje o njegovu ostanku na toj funkciji, na jučerašnjoj saborskoj sjednici tom zahtjevu trebao dati prvenstvo nad svim ostalim točkama dnevnog reda? Pitanje smo postavili sveučilišnim profesorima ustavnog prava i ustavnopravnim stručnjacima.
Šef katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Branko Smerdel ovih je dana iznio stav da je redoslijed koraka u sadašnjoj situaciji u Saboru iznimno važan. Prema njegovu stajalištu, Božo Petrov u okolnostima kad je 79 zastupnika zatražilo da se Sabor izjasni o tome uživa li on i dalje podršku parlamentarne većine, najprije morao staviti na dnevni red Sabora to pitanje. Sabor, ističe Smerdel, ne može ići dalje dok se to ne riješi.
Legitimitet
- Jedno od najstarijih pravila parlamentarnog procesnog prava kaže sljedeće - ako se pitanje legitimiteta predsjedavajućeg postavi na način predviđen Poslovnikom, rad parlamenta ne može se nastaviti dok se to pitanje ne riješi glasovanjem - rekao je ovih dana za Jutarnji list Smerdel. Također je pojasnio da tako evidentne stvari ne moraju i ne trebaju pisati u saborskom Poslovniku i lako ih je protumačiti čak i ako su omaškom ispuštene. Jučer poslijepodne, nakon što je odgledao sjednicu Sabora, Smerdel je za Jutarnji list izjavio da “Božo Petrov nije smio predsjedavati saborskom sjednicom jer nitko ne može suditi u vlastitoj stvari. Sjednicu je trebao voditi netko od potpredsjednika Sabora i odmah na početku provesti glasovanje o tome uživa li on i dalje podršku apsolutne saborske većine.
Imamo, nažalost, jednu sveopću anomiju, nerazumijevanje važnosti propisa, sve primitivnije fiškalske trikove u tumačenju zakona i propisa, i to je žalosno”. Smerdel ističe da je prema prošlotjednim nastupima premijera izgledalo kao da je on osigurao parlamentarnu većinu, ali da se nakon jučerašnje saborske sjednice čini da hrvatska politička klasa ipak srlja u nove izbore. - Tko ne želi učiti iz povijesti, osuđen je na to da mu se povijest ponavlja - kaže Smerdel.
Prema predstojnici katedre ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci Sanji Barić, Sabor bi se najprije trebao izjasniti o povjerenju ministru Mariću, a zatim o šefu Sabora Petrovu. No, prema njezinom mišljenju, redoslijed kojim će Sabor glasati i nije toliko presudan.
- Hoće li Sabor prvo glasati o povjerenju Petrovu ili ministru Mariću, nije toliko bitno. Bitno je da se Sabor i o jednom i o drugom i o novom predsjedniku Sabora, kao i o četiri nova ministra koja bi premijer trebao predložiti, izjasni do petka, dakle do kraja ove saborske sjednice. Barić podsjeća da ni Ustavom, ni Zakonom o Vladi, ni saborskim Poslovnikom nije precizirano što točno znači “razuman rok” u kojem Sabor nakon smjene dosadašnjih treba potvrditi nove ministre ili predsjednika Sabora.
Razuman rok
Kako Sabor nakon svršetka aktualne sjednice zbog lokalnih izbora neko vrijeme neće zasjedati, na prvu sljedeću sjednicu Sabora, pretpostavlja Barić, mogli bismo pričekati tjednima, pa je taj “razuman rok” vrlo rastezljiv. Stoga je, ističe, od velike važnosti da se sve potrebne odluke obave do kraja ovoga tjedna. Ona posebno naglašava da su četiri ministarstva, među kojima i Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo unutarnjih poslova koji su imali status državnih ministarstava, obezglavljena, što je na dulji rok neodrživo.
Doktor ustavnog prava iz Osijeka Samir Vrabec ističe, međutim, da je saborski Poslovnik na strani predsjednika Sabora Bože Petrova, ali je njegovo odbijanje da kao prvu točku dnevnog reda stavi glasovanje o samome sebi - neetično. Prema važećem saborskom Poslovniku, tvrdi Vrabec, predsjednik Sabora je “mali diktator” dnevnog reda.
- Poslovnik mu daje ovlasti da odlučuje o redoslijedu točaka dnevnog reda i on može do maksimuma prolongirati odlučivanje o točkama koje mu se ne sviđaju, uključujući i odlučivanje o vlastitoj smjeni. Jedino je pitanje, je li to etično u okolnostima u kojima je 79 zastupnika svojim potpisima jasno dalo do znanja da žele glasovati o njemu. Svjedoci smo ironijskog preokreta - da se oni koji predlažu razrješenje predsjednika Sabora pozivaju na moral i demokratske uzuse, a predsjednik Hrvatskog sabora čija je stranka u prošlu i sadašnju Vladu ušla s mantrom obrane morala u politici, sad se poziva na na suhu poslovničku proceduru. Još jednom se pokazuje da su u našoj političkoj kulturi moral i etičnost nelikvidne i devalvirane vrijednosti - primjećuje Vrabec i dodaje:
- Najveći moralni sunovrat u ovoj situaciji pokazao je Ivan Vrdoljak ispred HNS-a, pozivajući sa saborske govornice na staloženost bivših partnera HDZ-a i Mosta u razrješenju ove ustavne i političke krize, istodobno muteći vodu davanjem potpisa protiv jednog partnera, a uskraćujući potpis drugome.
Velike ovlasti
On pojašnjava da je intencija poslovničke odredbe koja predsjedniku Sabora daje velike ovlasti u utvrđivanju redoslijeda točaka dnevnog reda, a koja nije izmijenjena ni nakon neugodnog iskustva s Josipom Manolićem koji je 1994. također ignorirao zahtjeve za smjenom s funkcije predsjednika Županijskog doma Sabora, da ta ovlast bude u rukama osobe koja će bespogovorno provoditi volju Vlade i vladajuće većine u Saboru.
Zato je glavno pitanje u ovoj situaciji, tvrdi Vrabec, postoji li u Saboru nova većina koja bi u slučaju smjene sadašnjeg šefa Sabora mogla izabrati takvu osobu koja bi bespogovorno provodila volju te većine. Jer dogodi li se, upozorava Vrabec, da zastupnici smijene Petrova, a ne izaberu novog predsjednika Sabora, mogli bismo doći u situaciju da “vršitelj dužnosti” predsjednika Sabora, u slučaju aktiviranja članka 97 Ustava, “vrši” i dužnost predsjednika države. (Prema 97 članku Ustava, u slučaju spriječenosti, predsjednika države zamjenjuje predsjednik Sabora.) Zato je ključno pitanje, zaključuje Vrabec, postoji li u Saboru nova većina za izbor novog šefa Sabora.