PRONAŠLA NOVI POSAO

SPLIĆANKA JE IMALA TV EMISIJU I UGLEDNI RESTORAN, ALI JE SVE PROPALO 'Nisam znala kako vratiti dugove. A onda sam srela prijateljicu...

 Duje Klarić / HANZA MEDIA

Uvijek sam bila optimistična, pa čak i onda kad mi je bilo najteže u životu, kad su mi propadali restorani, kad sam bankrotirala i kad sam se našla među onih 330 tisuća blokiranih. Ne žalim ni za čim jer vjerujem da sve ima svoj razlog i da je naš život unaprijed ispisana knjiga – govori nam nasmijana 50-godišnja Ankica Dedić dok s njom sjedimo u polju, među neobičnim nasadima koji su donijeli novi zalet u njezin život.

Sve je svoje dugove, kaže, zapisala, jer ih je oduvijek planirala vratiti. Ali kako, eh, to dugo nije znala.

– Razmišljala sam danima o vraćanju dugova, a onda sam srela prijateljicu koja mi je jednostavno bacila bubu u uho zapitavši me: “Zašto ti Ankice ne bi uzgajala microgreens?” Budući da nikada nisam bila od velikog premišljanja, jer nisam strašljiv tip osobe, a ideja mi se odmah svidjela, odlučila sam započeti novi posao – priča nam ova marljiva poljoprivrednica, koju mnogi Splićani poznaju kao nekadašnju vlasnicu prvog vege restorana “Zrno”, kao autoricu televizijske emisije “Zrno zdravog života” te istoimene kuharice u izdanju Profila i, naposljetku, kao uvijek vedru prodavačicu zelenjave na splitskom Pazaru.

Može i bez šminke

I danas je Ankica u blokadi, ali pomalo se vraća na svoje noge jer potražnje za microgreensima ili mikrozelenilom ne manjka. Na ovaj način mogu se uzgajati brojne vrste, a najčešće se siju suncokret, pšenica, ječam, cikla, rotkvica, grašak, mungo grah, leća, koraba, slanutak, bundeva, heljda...

Mušterije gotovo da i ne mora tražiti. Zovu je, naime, i same, posebice kuhari iz boljih splitskih restorana, jer je ova hrana pravi hit. Ne samo da je dekorativna, ne samo da jelima daje na teksturi i okusu, već je i izvrstan izvor nutrijenata, ali i dokaz da chef koji je koristi prati svjetske trendove.

Što se tiče Ankice, nju trendovi uopće ne zanimaju, kako u hrani, tako i u životu. Tome u prilog govori i činjenica da je ona jedna od rijetkih žena koja u kući nema ni jednu jedinu šminku, niti boji kosu, niti se zamara svojim borama…

– Ne šminkam se jer se želim predstavljati kakva jesam i želim dostojanstveno stariti. Jednostavno, osjećam se super u svojoj koži i volim se kakva jesam – kaže ona, napominjući da svoj dobar izgled na pragu šestog desetljeća duguje prehrani baziranoj više od 80 posto na voću i povrću.

– Ja sam kreativna, ali ne znam s novcem. Jednostavno nisam šefica, ali zato imam duh inovatora. Uvijek sam nešto prva pokretala, inspirirala druge, a sama sam propadala. Međutim, kad se osvrnem unatrag vidim da je sve ispalo baš super – zaključuje naša sugovornica koja je prošle godine, kako veli, dotakla financijsko dno. I u tim teškim trenucima ona se sjetila razgovora od prije desetak godina koji je vodila s jednim uzgajivačem batata iz Marine. On joj je još tada preporučio da se javi Ivanu Šulogu, poznatom hrvatskom uzgajivaču egzotičnog voća iz sjeverne Hrvatske, jer su mu se po duhu učinili sličnima.

– I tako sam nazvala gospodina Šuloga, i iskreno mu rekla da nisam nikakva poduzetnica već žena kojoj je sve propalo u životu makar imam super ideje i zamolila sam ga da mi pomogne oko uzgoja microgreensa. Kad smo se sreli uživo, on mi je rekao: “Nema veze što si propala, ti imaš 20 godina iskustva. Sad ćemo spojiti tvojih 20 godina iskustva s mojih 20 godina i idemo dalje zajedno!”

Mnogi ljudi su u stanju reći takvo nešto, ali već sutradan zaborave na vlastite riječi. Međutim, Ivan Šulog je i učinio ono što je rekao. Doista mi je pomogao da pokrenem uzgoj – pripovijeda nam Ankica, koja je svakog zainteresiranog spremna podučiti proizvodnji mikro zelenila.

Makar se u svijetu microgreens hrana najčešće uzgaja u strogo kontroliranim uvjetima, obično pod umjetnim svjetlom, s određenim vrijednostima vlage i temperature zraka, Ankica je uzgoju pristupila kreativno.

Žilave biljčice

– Odlučila sam iskoristiti blagodati našeg podneblja pa mikrozelenilo uzgajam u poluzatvorenim prostorima, a izlažem ga i hladnoći. To moje biljčice čini snažnijima i žilavijima u usporedbi s onima iz kontroliranog uzgoja koje, pak, puno prije propadaju. Ipak, dogodine ću im uvesti grijanje jer mi je led ove zime uništio mnogo usjeva – objašnjava naša sugovornica, pozivajući sve čitatelje da se i sami na balkonu ili u kuhinji okušaju u proizvodnji.

– Danas se svi ljudi žale da nema više zdrave hrane, da se ništa ne uzgaja bez kemije, ali umjesto da grintaju i filozofiraju, neka zasade mirkogreense. Uz samo malo truda i novca svatko može uzgojiti svoju mikro salatu na balkonu. Za nju vam ne treba ništa osim malo vode, organskog humusa ili kvalitetne zemlje i, naravno, biosjemena. U samo sedam do deset dana biljke će biti spremne za jelo, a meni se čini, s obzirom na mogući razvoj situacije na zemlji, da će biti i više nego korisno naučiti kako uzgajati svoju hranu – poručuje ona.

Sjeme za microgreense je potrebno zasaditi u plitku posudu, biljke nije potrebno ničim prskati, a bit će dovoljno da ih zalijevate svaka dva do tri dana. Najbolje ih je držati u sjeni, ali, kako nas uvjerava Ankica, najvažniji sastojak u brizi za njih je, ipak, ljubav.

– Ako ne volite biljke, nemojte ni pokušavati – glasi njezin zaključak.

Za kraj napomenimo, ovako uzgojene biljke najčešće se koriste u salatama, a odlične su i za zelene smoothieje. Također, mogu se dodati i u juhe, u rižote, na tjesteninu, ili bilo koje drugo jelo kao sirovi dodatak pred serviranje.

I krumpir je bio egzotičan

Suradnja između Ankice Dedić i Ivana Šulega pokazala se dobitnom kombinacijom za obje strane.

- Ja sam njega upoznala s microgreensima, a on mene s egzotičnim voćem. Kada sam zahvaljujući Ivanu kušala guavu, rekla sam: “Bože, ovo je najljepše voće na svijetu!” Budući da sam se odmah zaljubila nisam mogla nego krenuti sa sadnjom egzotičnog voća, i to guave, mini guave i fijoa. Riječ je o biljkama čiji je plod izuzetno bogat jodom, što je prava rijetkost - kaže Ankica, napominjući da je Dalmacija idealna za uzgoj ovih, ali i brojnih drugih egzota poput indijanske banane, mongolske trešnje, ličija itd.

- Ima ljudi koji se pitaju: “A što će nama to neko egzotično voće?” A ja im kažem da su gotovo sve biljke nekada bile egzotične, uključujući i krumpir i kukuruz i kivi i banane itd. A onda se u nekom trenutku neki pustolov odlučio donijeti sjeme - zaključuje ova poljoprivredna pionirka microgreensa na našem području.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. svibanj 2024 02:03