IMPRESIVNA KARIJERA U LONDONU

SPLIĆANKA U SVIJETU LUKSUZA, BOGATAŠA I GLAMURA 'Vrtim milijune, neki iznosi mogli bi nahraniti cijelu državu, ponekad i protrnem kad čujem ponudu'

 Jure Mišković / CROPIX

Dvorana na Odjelu za povijest umjetnosti u Zadru doslovno je bila puna kao šipak. Martina Batović, direktorica aukcijske kuće Dorotheum u Londonu, najstarije i danas vodeće aukcijske kuće na svijetu, družila se sa studentima, piše Slobodna Dalmacija.

Martina Batović, Splićanka djevojačkog prezimena Šunjić, koja je studij povijesti umjetnosti završila u Zadru i nevjesta je nedavno preminulog uglednog zadarskog arheologa Šime Batovića, impresivnu je karijeru ostvarila u Londonu, gdje je danas, u svijetu luksuza, bogataša, aukcija i glamura, te u 37. godini, doslovno na krovu svijeta.

– Bila sam studentica ovdje, kao i vi, diplomirala sam 2003. kod prof. Emila Hilje, i danas osjetim tremu kad se toga sjetim. Vi ovdje dobivate vrhunsku naobrazbu. Zapamtite da ne morate nakon studija raditi u muzeju ili biti profesor, brojna su zanimanja kojima se povjesničari umjetnosti u Europi mogu baviti – poručila je Martina studentima.

Koji su to klijenti koji kupuju na aukcijama, kolikim se iznosima barata, ima li slika naših umjetnika… Iznenađujuće, ima naših umjetnika, a zadnje djelo postiglo je kod Martine visoku cijenu.

Hrvatska nema tržište

– U lipnju sam imala sliku Julija Knifera, njegov "Meandar" smo procijenili na iznos od 10 do 15 tisuća eura. Na toj sam aukciji imala 20 kolekcionara iz cijelog svijeta, kupuje se, dakako, i preko telefona, te je Kniferov "Meandar" prodan za 113 tisuća eura. To je najskuplje prodan Knifer, no u studenom ću imati još jednu njegovu sliku na aukciji – kazala je Martina Batović.

Aukcijska kuća za koju radi obilježava 310 godina postojanja. Sjedište joj je u centru Beča, pokraj muzeja Albertina, čak i ulica nosi naziv ove aukcijske kuće.

Direktorica londonskog ureda Dorotheuma, Martina Batović, sa svojim timom sakuplja umjetnine, procjenjuje ih, izrađuje stručne kataloge, putuje po cijelom svijetu kako bi se našla s kolekcionarima, te budno prati aukcije koje se u Dorotheumu vode istodobno, simultano na tri svjetska jezika.

– Aukcije su glamurozne, teatralne, salonske, dinamične. Običaj uveden prije više desetljeća da se aukcije događaju navečer, da mora postojati dress code i da su dio bogataškoga glamura, zadržao se do danas. To je zatvoreni svijet luksuza, izdvojen iz svega.

Ponekad protrnem od iznosa, pomislim da bi umjetnina koju je netko kupio za 150 milijuna funti mogla godinu dana hraniti ljude u jednoj državi. Ali kupci su najčešće ljudi koji svoj novac ne drže u banci, "na štednji", gdje novac ne čini ništa za njih, nego ulažu, bilo u nekretnine, umjetnine, zlato ili nešto drugo.

Smatraju da je tako bolje sačuvan, umjetninu u svakom trenu mogu prodati, a ona može dobiti na cijeni – kazala je Batović, pokušavajući dočarati silnu količinu umjetnina koja je u svijetu u optjecaju, a ne uskladištena ili izložena u muzejima.

Početni milijun

– Moj pokojni svekar Šime Batović na to bi se ljutio, mnogi stručnjaci smatraju da sve treba biti u muzejima, ali to nije tako. Tržište je ogromno, to je razvijen i sofisticiran svijet. U svemu tome silno me žalosti da Hrvatska doslovno nema tržište umjetnina. Moj je san u Hrvatskoj vidjeti deset galerija suvremene umjetnosti – rekla je Batović.

Dorotheum, kaže, ipak nije nepristupačno mjesto: na sljedećoj aukciji imat će sliku od milijun eura, ali i predmet od 200 eura. Dakako, to su tek početne cijene.

– Klijenti su, inače, iz cijelog svijeta, ali ima sve više Hrvata i to mi je jako drago. Moja je velika želja da i u Hrvatskoj zaživi trgovina umjetnina, da ljudi u Hrvatskoj otvaraju privatne galerije, da se razvije taj svijet iz kojeg onda nastaje kultura kupovanja i prodaje umjetnina - rekla je Martina za Slobodnu Dalmaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. svibanj 2024 22:35