Bivši student Pravnog fakulteta u Zagrebu Marko Duilo iskoristio je zakonsko pravo preispitivanja odluke Pravnoga fakulteta u Zagrebu kojom je studente bez njihove privole bilo moguće prebaciti sa staroga programa studiranja na novi, bolonjski.
Odluku je čekao pet godina i napokon dočekao: Visoki upravni sud presudio je u korist studenta i ukinuo odredbu Statuta Pravnog fakulteta. Iako je istu mogućnost imalo na tisuće drugih studenata, ovo je prvi poznati slučaj presude u korist studenta prema kojoj je jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih fakulteta u državi, čiji profesori sudjeluju u kreiranju zakona i biraju se za suce Ustavnoga suda, donio - protuzakonit statut.
Vidljivo i laicima
- Procedura je bila jednostavna. Složio sam zahtjev za ocjenu zakonitosti i ustavnosti u kojem sam naveo sve članke koje smatram protuzakonitima i urudžbirao ga u Ustavnom sudu. U međuvremenu je promijenjen zakon o nadležnosti Ustavnog suda te su se odluke o zakonitosti podzakonskih akata prebacile u nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske - objašnjava tridesetogodišnji Marko Duilo i napominje da bi protuzakonitost odredbe Statuta Pravnoga fakulteta vrlo lako mogli iščitati i laici.
Naime, uoči podnošenja zahtjeva za ocjenu zakonitosti fakultetske odluke, Duilo je bio na drugoj godini studija po starome programu. Fakultet ga je želio prebaciti na bolonjski program, ali njemu to nije odgovaralo iz najmanje dva razloga: program je skuplji i traje godinu dulje. Pritom se nije bojao jer su njemu i njegovim kolegama pojedini profesori govorili da su u pravu sa svojim tumačenjima. Duilo je pritom jedini otišao korak dalje i tražio sudsko tumačenje. Cilj mu je bio svima pokazati da se isplati izboriti za svoja prava.
- Prvo smo slušali priče o bolonjskom programu kao novom, boljem, europskom sustavu koji će unaprijediti naše školstvo i uskladiti ga s Europskom unijom. No, kada se uvidjelo da studenti usprkos tome u velikom broju odbijaju svojevoljno prijeći na novi program, doneseni su novi Statut i Pravilnik čiji je cilj bio, usprkos zakonski zajamčenim rokovima, veliki broj studenata što prije prebaciti na novi program - kaže Duilo.
U presudi Visokog upravnog suda ispisanoj na pet stranica, među ostalim, stoji kako iz svega navedenoga proizlazi da studenti koji su bili upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij prije ustrojavanja novoga progrma sukladno zakonu imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom planu i programu, kao i uvjetima koji su važili prilikom njihova upisa na prvu godinu studija.
Bili smo u pravu
Paralelno, Marko Duilo je imao mogućnost protiv Pravnog fakulteta u Zagrebu pokrenuti i redovan upravni spor, na što se ipak nije odlučio. - Nije mi toliko bila bitna naknada štete koju bih mogao ostvariti koliko dokazivanje da su studenti bili u pravu sa svojim tumačenjem.
Presuda pred Upravnim sudom djelovala bi samo inter partes (među strankama), dakle između mene i Pravnog fakulteta, dok se na ovaj način, s obzirom na to da presuda djeluje erga omnes (prema svima), otvara mogućnost i svima drugima da pred sudom zatraže neku vrstu naknade štete - objašnjava Duilo, čija je priča zanimljivija utoliko što nije riječ o izvrsnom studentu, barem ne po godinama provedenim na fakultetu. Naime, Marko Duilo je pravo u Zagrebu upisao 2006. godine, a potom se prebacio na Pravni fakultet u Splitu, gdje još studira. Fakultetske obveze, kaže, od početka studija pokušava uskladiti s poslom pa ih zato ne izvršava u roku.
Simpatija profesora
Uvjeren je da bi odluka Visokog upravnog suda mogla rezultirati velikim problemima za Pravni fakultet u Zagrebu ako bi veliki broj nezakonito prebačenih studenata odlučio tražiti neku vrstu naknade štete.
- Mogu tražiti naknadu štete zbog povrede prava, zatim povrat razlike školarine koje su bile dosta veće na novom studiju te naknadu štete zbog dužeg studiranja, jer ne zaboravimo da je bolonjski program petogodišnji studij, dok je stari program bio četverogodišnji. Pretpostavljam da se radi o nekoliko tisuća nezakonito prebačenih studenata kroz razdoblje od nekoliko godina - kaže Duilo.
Međutim, nemoguće je da ostali studenti krenu njegovim putem jer je sporna odluka prestala važiti.
Po njegovu tumačenju, neki studenti i dalje imaju mogućnost, i redovni i izvanredni, tražiti naknadu štete ako su bili protuzakonito prebačeni na novi studijski program. Naime, ukinuti članak Statuta regulirao je prava svih studenata, dok se ukinuti članak 101 odnosio na izvanredne studente pa i jedni i drugi imaju mogućnost tražiti naknadu štete. Ta šteta, objašnjava budući pravnik, odnosi se na plaćanje veće školarine - 7000 umjesto 3500 kuna, nezakonito prebacivanje na dulji studijski program, a posljedično i dulje studiranje.
Zanimljivo je da su profesori u tišini pratili razvoj događaja, a kod nekih od njih pokretač rušenja odluke Pravnoga fakulteta stekao je i simpatiju. Prof. Josip Kregar smatra da bi se zbog ovoga slučaja fakultet mogao ponositi. To je, kaže, dokaz kvalitete obrazovanja i odgoja žestokih boraca za pravdu.
Primjer za druge
- Usprkos ovom sporu i presudi, treba biti iskren i reći da gotovo sve svoje pravno znanje dugujem Pravnom fakultetu u Zagrebu te bi bilo nepošteno reći da Pravni fakultet kao obrazovna institucija ne pruža dovoljno mogućnosti i znanja - komentira Marko Duilo, koji se nada da će ovaj primjer poslužiti drugim studentima.
- Biti pravnik znači znati zaštititi svoja prava i prava svojih klijenata i žalosno je vidjeti koliko kolega s diplomom i bez nje hoda pognute glave, slijepih očiju na nepravdu svuda oko sebe, od fakulteta, do posla, nekih ispita, neplaćenih prekovremenih, od mobbinga do besplatnog rada za doprinose. Hoćete li hodati pognute glave i okrivljavati svijet ili ćete pogledati svakoga u oči i ispravljati nepravde, hoćete li se boriti sa Scilama i Haribdama ili ćete šutjeti, ne vidjeti i ne čuti - samo je vaš izbor - poručuje im Duilo.
Loša komunikacija
Kad rezimira odnos Pravnog fakulteta prema studentima - bez želje da pretjerano generalizira jer kaže da na tom fakultetu ima izvrsnih profesora - smatra da je glavni problem nedostatak kvalitetne komunikacije između profesora i studenata.
- Ponekad sam imao dojam da se odluke donose s ciljem da studenti studiraju što dulje, a ne što kraće - kaže Duilo. Tako je, primjerice, izvanrednim studentima ukinuta mogućnost da jednu akademsku godinu studiraju dvije godine, nekoliko puta je smanjivan broj ispitnih rokova, a bolonjski program kao da je primijenjen čisto tehnički, dobili smo studomate, elektroničku prijavu ispita, no u suštini se ništa nije promijenilo. Pa onda sitnice, nabraja Marko Duilo dalje, česta i duga kašnjenja profesora na konzultacije, čekanje po nekoliko sati na usmeni, predavanja su i za redovne i za izvanredne bila više fakultativna nego obvezna.
- Prema mom dojmu, odnos većine profesora prema studentima bio je hladan, kao da smo samo još jedna obveza u nizu - zaključuje Marko Duilo, koji priželjkuje karijeru u odvjetničkom uredu.
Od 2000. godine dvadeset studenata tužilo je Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u postupcima rješavanja studentskih molbi i žalbi uredno primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku te svojim studentima pruža priliku da, ako to smatraju osnovanim, pokreću odgovarajući postupak pred nadležnim sudom. Od 2000. godine, prema fakultetskoj evidenciji, to je učinilo dvadesetak studenata. Sve su tužbe studenata odbijene, osim u jednom predmetu u kojem je zatraženo da se ponovno provede postupak u svrhu dopune obrazloženja rješenja. Stoga je ovaj slučaj jedinstven. No, što će biti ako studenti zbog Bolonje zatraže naknadu štete?
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, Hrvoje Sikirić, ne očekuje takav razvoj situacije jer je riječ o prijelaznoj odredbi koju fakultet u praksi već godinama ne primjenjuje. Sikirić pritom nije iznenađen odlukom Suda.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Sikirić
- Kao dekan, mogu jedino prihvatiti odluku Viskoga upravnog suda i zaključiti da je student očito iskazao dobro poznavanje prava i njegovo tumačenje - komentira dekan. Pokazalo se, naime, da je stvar upravo u tumačenju prijelaznih odredbi. Sud ih je protumačio na jedan način, a Pravni fakultet na drugi. Dekan pritom ne smatra da je zbog ovoga dovedena u pitanje stručnost pravnika s njegova fakulteta niti da su svojom protuzakonitom odlukom studentima nanijeli materijalnu štetu.
- Pravni fakultet je svjestan svoje odgovornosti i spreman na samoprovjeru, a činjenica da je postupak pokrenuo student svjedoči o znanju koje je stekao - navodi Sikirić. Naime, presudom ukinute odredbe Statuta odnosile su se na uži krug studenata - izvanredne i one koji su studirali duže vrijeme. Prilikom prijelaza s jednog sustava studiranja na drugi priznati su im svi položeni ispiti, a studenti su bili dužni položiti samo dva izborna predmeta više nego što su imali po starome programu.