U posljednjoj godini mandata, kako bi pokazala da je odlučna državne financije dovesti u red, bivša je Vlada zakonski nametnula smanjivanje rashoda. Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, rashodi se moraju godišnje smanjivati za jedan posto BDP-a, a proceduru nadzire Odbor za fiskalnu politiku, u kojem je sedam članova, na čelu s predsjednikom, ministrom financija Slavkom Linićem. Dvije godine vlasti su uspjele ispoštovati ono što piše u zakonu, ali već treću godinu stvari su ozbiljno zapele, da bi četvrtu rashodi i deficit “eksplodirali”. Član Odbora Danijel Nestić govori za Jutarnji što su glavne pretpostavke da bi državne financije postale vjerodostojne, ali naglašava da iznosi osobni stav.
Status quo
Jeste li vi iznenađeni ekonomskim i fiskalnim smjernicama Vlade?
- Smjernice su veliko iznenađenje zbog planiranja značajnog pogoršanja pokazatelja javnog duga i deficita. Dobio sam dojam da se zapravo radi o dokumentu koji prikazuje informativni izračun stanja javnih financija u slučaju da se nikakvi ozbiljniji reformski potezi ne učine, nešto kao ‘status quo’ scenarij.
Mislite da se Vlada, možda, šalila i da bi se pravi planovi tek trebali pojaviti?
- Vjerujem da će se vrlo brzo pojaviti puno realističniji i vjerodostojniji plan, bilo kao odgovor Hrvatske na ulazak u proceduru prekomjernog deficita, bilo kao redovni nastavak proračunskog procesa, tako da mi se Smjernice čine kao dokument za privremenu upotrebu. Mislim da ćemo već u prijedlogu proračuna za 2014. vidjeti bitno drukčije planove. Već se iz prezentacije mjera za smanjenje deficita koje su predstavljene na istoj sjednici Vlade, štoviše, u okviru iste točke dnevnog reda, spominje se da će provedba tih mjera dovesti do dvije milijarde manjeg deficita proračuna u 2014. i četiri milijarde u 2015. u odnosu na planirane iznose u Smjernicama. Nejasno je zašto učinci tih mjera nisu uključeni u Smjernice.
Odbor za fiskalnu politiku zatražio je prije tri mjeseca promjenu fiskalnih pravila. Zašto i što je vaš prijedlog?
- Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji sadrži i promjenu fiskalnih pravila nije inicirao Odbor. Sama je Vlada još prije uvidjela da će vrlo teško ispunjavati sadašnje fiskalno pravilo koje zahtijeva pad ukupnih rashoda za jedan posto BDP-a godišnje, vjerujući da bi njegovo ispunjavanje moglo donijeti više štete nego koristi. Glavna je zamjerka da je ovakvo pravilo vrlo kruto, ne uzima u obzir cikličku poziciju gospodarstva te da zahtijeva pretjerano snažan pad rashoda u uvjetima značajne kontrakcije gospodarstva.
Nova pravila
Dijelite li to mišljenje?
- Iako se na prvi pogled čini neprikladnim mijenjati pravilo nakon manje od dvije godine primjene, imam dosta razumijevanja za takav potez, premda je do njega trebalo doći i ranije, na početku godine. Bolje je potražiti novi skup pravila i ugraditi ih u zakon nego prekršiti zakon i praviti se da se ništa nije dogodilo.
Čak i ako dođe do izmjene fiskalnog pravila u smislu da se rashodi ubuduće smanjuju za 0,5 posto godišnje, kako je svojedobno najavio ministar Linić, očito je da neće biti ispoštovano ni ove, ni idućih godina?
- Očekujem promjenu zakona i fiskalnog pravila vrlo brzo, a onda ćemo vidjeti kuda će nas to odvesti u pogledu njihova poštovanja.
Kakve bi posljedice za cjelokupnu ekonomiju mogao imati pristup koji je demonstrirao ministar Linić, a svodi se na fokusiranost na prihodnu stranu proračuna dok su rashodi tek ponegdje malo smanjeni, a u cjelini i povećani?
- Ne bih rekao da se radi o fokusiranosti na prihode, nego o tome da su promjene kod prihoda, prije svega poreza, daleko vidljivije građanima, te pogađaju širi skup relativno nepovezanih pojedinaca pa ih je lakše provesti. Kod rashoda se vode, da tako kažem, pozadinske borbe između proračunskih korisnika unutar Vlade, ili se njima pogađaju snažno povezane skupine, sjetimo se pregovora o plaćama, kolektivnim ugovorima, poticajima, pa je otpor promjenama puno koncentriraniji i politički ih je teže provesti.
I prilično su u tome uspješni?
- Točno je da su promjene na rashodnoj strani proračuna do sada bile relativno male, puno manje nego što bi tražila odgovarajuća fiskalna konsolidacija. No, i kod promjena na prihodnoj strani proračuna valja razdvojiti dva momenta; jedan je povećanje poreza, a drugi uvođenje porezne discipline. Uvođenje discipline uvodi ravnopravnost u tržišnom natjecanju između svih aktera, a ujedno i puni proračun, i to treba pozdraviti. Povećanje poreza koje izravno utječe na cijenu poslovanja vrlo vjerojatno vodi smanjivanju obujma poslova, a time i gospodarskog rasta. Povećanje poreza na potrošnju, PDV-a, utječe na smanjivanje kupovne moći i može negativno utjecati na potrošnju i rast. Između povećanja poreza i smanjivanja rashoda, uvijek bih izabrao selektivno smanjenje rashoda. No, politička je realnost da je lakše implementirati porezne promjene.
Loša klima
Ministar financija često ističe da je poduzetnicima smanjio poreze, ali oni s tim baš nisu sretni?
- Mora se priznati da je bilo relativno malo poreznih promjena koje su izravno povećale troškove poslovanja, čak su i smanjeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, ali je cijelo okruženje koje se stvorilo oko promjena u poreznom sustavu postalo izrazito štetno za poslovnu klimu.