“Nastojat ćemo da Rafinerija bude jedan od bitnih aspekata gospodarstva Sisačko-moslavačke županije”, rekao je kratko nakon jučerašnjeg obilaska Rafinerije Sisak premijer Andrej Plenković.
U Rafineriji se susreo s članovima Uprave Ine Zoltánom Áldottom i Ivanom Krešićem, a sastanak je, kako doznajemo, bio tek informativnog karaktera o stanju Rafinerije. U premijerovoj pratnji su bili ministri vanjskih poslova, državne imovine, pravosuđa i financija te državni tajnik za energetiku. Dakle, gotovo cijeli Vladin Savjet za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup Ininih dionica koje drži MOL. No, nakon jučerašnjeg sastanka u Rafineriji premijer ni riječju nije spomenuo u kojoj je fazi inicijativa Vlade da od MOL-a otkupi njegove dionice Ine, što je on najavio još prije dva mjeseca.
Strah od odugovlačenja
“Sve ide jako, jako sporo. To nije dobro ni za državu, ali ni za kompaniju jer odugovlačenje s donošenjem odluke o vlasničkoj sudbini tvrtke šteti i kompaniji, ali i njenim dioničarima”, tvrdi sugovornik Jutarnjeg lista. U javnost su dosad izašla dva različita modela kupnje dionica Ine. Predlagatelji su vladajući koalicijski partneri HDZ i Most. HDZ želi da se proda 25 posto HEP-a i tim novcem kupi dionice Ine. Most pak predlaže osnivanje društva posebne namjene (SPV) za kupnju dionica Ine u koje bi se, uz dionice Ine, mogli staviti manjinski državni udjeli u drugim tvrtkama te nekretnine u sklopu državnih tvrtki koje bi nosile određeni prinos, a onda bi se izdala jedna ili dvije obveznice za kupnju Ine. Most inzistira na tom prijedlogu iako su svjesni da bi to povećalo javni dug.
Pismo premijeru
Prema informacijama Jutarnjeg lista, sada je kod premijera Plenkovića, ministra državne imovine Gorana Marića, ali i kod predstavnika Mosta i treći prijedlog - holding energetskih tvrtki koji bi činili HEP, Ina, Plinacro i Janaf. Prijedlog im je uputio predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević. Kako doznajemo, predlaže se nešto slično austrijskom državnom holdingu ÖBIB. Prema tom prijedlogu, holding, koji bi bio u vlasništvu države, ne bi upravljao tvrtkama nego svojim udjelom u njima. Dakle, tvrtke se ne bi spajale nego bi bile samostalne i imale bi svoje nadzorne odbore i uprave. Na taj bi se način, među ostalim, izbjegao prigovor Europske unije koja traži razdvajanje tvrtki za proizvodnju i opskrbu od tvrtki za transport energenata. Tako bi, navodi se u prijedlogu, država mogla lakše i uspješnije provoditi svoju energetsku strategiju i bila bi energetski neovisnija, ali bi i te tvrtke bile neovisne od politike. Što se tiče otkupa dionica MOL-a, u prijedlogu se navodi da je i to moguće kreditnim zaduženjima. Predstavnici Mosta koji su vidjeli prijedlog žestoko mu se protive, kao što se protive i prijedlogu HDZ-a. Naime, oni smatraju da je osnovna ideja holdinga financiranje eventualne kupnje Ine. U tom bi slučaju kompanije članice holdinga bile jamac kupnje, što bi, smatraju u Mostu, bilo ugrožavanje nacionalne energetske sigurnosti. Jer, kako se tvrdi, na taj bi način podizanjem kredita ili emitiranjem obveznica založili sve različite izvore energije, transportne i prijenosne kapacitete, odnosno cijeli energetski sektor. Što bi u slučaju nemogućnosti otplate u opasnost dovelo cijeli energetski sustav, smatraju u Mostu.
Širi savez
Osim Domagoja Ivana Miloševića, energetski holding bi osnovao i Davor Štern. No, prema njegovu mišljenju, u njemu bi bili samo Ina i HEP, odnosno njihove djelatnosti. U tom slučaju stvorio bi se holding vrijedan oko 12 milijardi eura. Naime, ako MOL za svoj udio u Ini traži 2 milijarde eura, znači da Ina vrijedi nešto više od 4 milijarde eura. Kad tome dodamo 8 milijardi vrijednosti HEP-a, dobije se ukupna vrijednost holdinga. U tom slučaju MOL-u bi se mogao ponuditi manjinski udjel u holdingu do najviše 15 posto bez upravljačkih prava, ali s članom u upravi i nadzornom odboru. Na taj način, smatra Štern, Hrvatska bi bez utrošene kune dobila Inu, a Mađari bi kroz udio u holdingu bili “isplaćeni” za dionice Ine. Takav holding bi morao imati jaku mnogočlanu upravu i nadzorni odbor koji bi upravljali djelatnostima kojima se danas bave Ina i HEP.
Štern ide i dalje te smatra da bi država preko tog holdinga mogla s mađarskom Vladom dogovoriti ulaganje i suvlasništvo oko 20 posto u budućoj nuklearnoj elektrani Paks koja će se graditi u Mađarskoj i oko koje više nema nesporazuma s Europskom komisijom. Na taj način, smatra Štern, Hrvatska bi si osigurala dodatnih 1000 Megawatta električne energije te bi se izbjegli svi projekti izgradnje termoelektrana i problemi raznim udrugama.
Plenković potvrdio postojanje trećeg modela
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovio je u petak kako će savjet za pregovore s MOL-om razmotriti sve modele mogućeg otkupa MOL-ovog udjela u Ini, pa tako i onaj o osnivanju državnog energetskog holdinga, a da će ključni kriterij pritom biti da se ne generira novi javni dug.
"U razdoblju koje je pred nama u radu Savjeta analizirat ćemo sve opcije koje mogu biti korisne za iznalaženje sredstava za otkup MOL-ovog udjela u Ini. Savjet je održao sjednicu, a naš je ključni kriterij da nema generiranja novog javnog duga, da cijeli postupak bude i izvodljiv, i realan, i transparentan i da se oslonimo na one važne, bitne, ključne savjetnike s međunarodnom reputacijom koji mogu pridonijeti kredibilitetu tog projekta", kazao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara nakon obilaska sajma Viroexpo.
Dodao je i da će savjet za pregovore s MOL-om, koji je Vlada osnovala sredinom siječnja, analizirati i tzv. treći model, koji je prema medijskim napisima predložio Ivan Domagoj Milošević, a riječ je o državnom holdingu koji bi činili Ina, HEP, Plinacro i Janaf. Taj Holding ne bi upravljao tvrtkama nego svojim udjelom u njima, dok bi se otkup dionica MOL-a proveo njegovim kreditnim zaduženjima.