Na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu 2013. je stiglo čak 1880 tužbi iz Hrvatske, što je neproporcionalno velik broj zahtjeva u usporedbi s državama slične veličine, piše Glas Slavonije.
Kada je riječ o razlozima zašto je to tako, istaknuto je kako bi problema sigurno bilo manje kada bi bilo više novca i više se pozornosti poklanjalo edukaciji, kako sudaca, tako i zaposlenih u upravi policiji, koji su često oni koji izvorno prekrše nečije pravo.
Svakoga dana 2013. godine na Europski sud za ljudska prava stizalo je čak po pet tužbi iz Hrvatske, a država je za izgubljene presude i odluke o prijateljskom rješenju spora morala platiti čak dva i pol milijuna kuna. Sve upozorava na to da ni ove godine neće biti puno drukčije jer je do 1. prosinca na Sud iz RH pristiglo već 1703 predmeta.
Trend povećanog broja tužbi iz Hrvatske začet je prije približno tri godine, pa ih je 2012. godine bilo rekordnih 2058, nasuprot tek njih 1270 u 2011. godini.
Početkom ove godine sud je radi bolje učinkovitosti od Nove godine postrožio pravila podnošenja tužbi. Tako stranke moraju prijaviti podnesak u roku od šest mjeseci nakon što je završio posljednji podnesak pred domaćim sudovima, moraju u svojoj državi iscrpiti sva domaća sredstva i proći sve postupke do Ustavnog suda, no usprkos tome, njihov se broj ne smanjuje.
Osječki odvjetnik Radan Kovač tvrdi kako se zahtjevi najviše odnose na povredu prava na pošteno suđenje, neučinkovite istrage, s naznakom da posebno mjesto imaju procesi zbog ratnih zločina. Trend povećanja njihovog broja odnosi se i na predmete vezane uz povredu prava na suđenje u razumnom roku, zbog čega je i sam nedavno podnio takav zahtjev u predmetu 'Selotejp i Garaža', s obzirom na to da se neriješen na Ustavnom sudu nalazi po tužbi već petu godinu.
Do rujna 2014. iz Hrvatske je od početka obraćanja toj instituciji ukupno pristiglo 12.286 zahtjeva, a do početka godine odbačeno ih je 8206 jer se tužitelji često obraćaju na pogrešnu adresu.
I stanje u hrvatskim zatvorima je tema kojom se sud u Strasbourgu nerijetko znao baviti. Kako tvrdi ministar Orsat Miljenić, ono je navodno ipak nešto bolje nego prije. Prema njegovim riječima, u zatvorima ima 3900 mjesta, a na odsluženju kazne su 3883 osobe. Jedan problem su zatvoreni odjeli u kazninonicama koji su popunjeni više od 100 posto, a drugi nedostatak liječnika i psihologa, što je, zbog niskih plaća i netraktivnih uvjeta, i logično, piše Glas Slavonije.