Sukob interesa u kojemu je bio jedan od trojice arbitražnih sudaca koji su odlučivali povodom hrvatske tužbe protiv MOL-a u postupku pred arbitražnim sudom Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi (UNCITRAL) glavni je argument na kojemu Hrvatska temelji tužbu za poništaj presude arbitražnog suda.
Riječ je o sporu što ga je Hrvatska pokrenula protiv MOL-a tvrdeći da je mađarska naftna kompanija nelegalno preuzela upravljačka prava nad Inom, odnosno da je izmjena dioničarskog ugovora i sklapanje ugovora o plinskom poslovanju u Ini iz 2009. godine temeljena na korupciji.
Presuda u arbitražnom postupku donesena je 23. prosinca, a informaciju da je Hrvatska izgubila spor premijer Andrej Plenković je objavio na Badnjak 24. prosinca obavještavajući pritom javnost da Vlada namjerava od MOL-a otkupiti njihov udio u Ini. Istodobno je naznačio da nećemo prihvatiti pravorijek iz Ženeve. Rok za podnošenje tužbe radi poništaja arbitraže bio je do 1. veljače.
- Tužba za poništaj odluke arbitražnog suda, u skladu sa švicarskim pravom, može se podnijeti samo iz proceduralnih razloga te nije moguće pobijati utvrđeno činjenično stanje ili primjenu materijalnog prava iz arbitražnog postupka - navelo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, pojašnjavajući za HTV razloge zbog kojih je podnijeta tužba za poništaj arbitražne odluke u slučaju Ina - MOL.
Dodatni razlozi
- Jedan od arbitražnih sudaca bio je u sukobu interesa, a što nije prijavljeno ni Hrvatskoj, ni ostalim članovima arbitražnog suda niti Stalnom arbitražnom sudištu koje je administriralo arbitražni postupak - navelo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Kao dodatna dva razloga istaknuto je da je “Hrvatskoj bilo povrijeđeno pravo na saslušanje jer arbitražni sud nije uzeo u obzir argumente Hrvatske koji se odnose na vjerodostojnost i težinu određenih dokaza na koje se Hrvatska pozivala te da je pravo Hrvatske na saslušanje bilo povrijeđeno i zato što je arbitražni sud odbio izvesti određene dokaze koji su predlagani”.
Više od toga nitko iz Vlade zasad ne želi reći, no neslužbeno se može čuti kako je arbitar u sukobu interesa bio hrvatski član, i to prof. Jakša Barbić, inače jedan od najvećih autoriteta za trgovačko pravo u Hrvatskoj. Naš izvor tvrdi kako je prof. Barbić prije nešto više od godinu dana bio arbitražni sudac u jednome drugom postupku te da ga je za arbitra imenovao MOL, a da su članovi Uprave Ine iz MOL-a taj podatak zatajili hrvatskim članovima.
‘Sigurno nisam’
- Ja sigurno nisam u sukobu interesa, a za drugu dvojicu sudaca ne mogu reći. Ne vjerujem ni da su oni - rekao nam je prof. Barbić i napomenuo da je bio arbitar u sporu koji se vodio u Hrvatskoj, u koji ga je imenovala Ina i završio je, kaže, prije dvije ili tri godine. S obzirom na to da je ugovor po kojemu je MOL preuzeo upravljanje Inom sklopljen 2009. godine, u imenovanju Barbića kao arbitra morali su odlučivati i predstavnici MOL-a.
Konstrukcija
- To je bio spor Ine sa strankom koja nije plaćala - rekao je prof. Barbić, naglašavajući da više od toga ne smije otkriti. Informacije prema kojima bi bio u sukobu interesa naziva konstrukcijom i navodi da se prema međunarodnim smjernicama za arbitraže ne treba prijavljivati ako ga neka tvrtka jednom imenuje za arbitra. Takva je prijava potrebna ako ga godišnje dva ili više puta neka tvrtka imenuje za arbitra.
- Da je postojala i najmanja sumnja u sukob interesa, ja bih to rekao - kazao je prof. Barbić.
Iz analize dijelova odluke arbitražnog suda u Ženevi koji je objavio MOL proizlazi da je Hrvatska izgubila arbitražu jer nije uspjela dokazati da se izmjena dioničarskog ugovora iz 2009. temeljila na korupciji. U vrijeme kada je Hrvatska podnijela tužbu postojala je pravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu kojom je bio osuđen za uzimanje 10 milijuna eura mita od MOL-a kako bi sklopio sporni dioničarski ugovor. Međutim, Ustavni je sud tu presudu srušio, a postupak je vraćen na početak. Arbitraža je razmatrala i korporativno upravljanje Inom i zaključila da model upravljanja njome s koncentracijom ovlasti u Odboru izvršnih direktora nije protivan hrvatskim zakonima. Pritom se napomenulo da su članovi Uprave Ine, ako su smatrali da su im srezane ovlasti, trebali podnijeti tužbu pred hrvatskim sudom, što nisu. Analitičari su primijetili da se i prof. Barbić kao sudac vjerojatno priklonio tome stavu, a da je ranije govorio kako je Odbor izvršnih direktora suprotan hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima.
Prema informacijama objavljenim u medijima, Hrvatsku u postupku poništaja arbitraže zastupa dr. Bernhard Berger iz odvjetničkog društva Kellerhals Carrard.