Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova zastupnika prihvatio u prvom čitanju Mostov prijedlog izmjena Zakona o arhivima i arhivskoj građi, koje predviđaju otvaranje arhiva iz doba komunističke Jugoslavije do 22. prosinca 1990. godine.
Od 117 nazočnih zastupnika, 'za' ih je bilo 114, tri suzdržana, nitko protiv.
Sukladno prijedlogu matičnog Odbora za obrazovanje, sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave, a posebno primjedbe i mišljenje Vlade, dostavit će se predlagatelju, Mostu, radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Most je prije podnošenja konačnog prijedloga zakona dužan pribaviti mišljenje Hrvatskog državnog arhiva, Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), pučke pravobraniteljice i povjerenice za informiranje o pitanjima na koja se odnosi konačni prijedlog zakona.
Hrvatski sabor je, suprotno zahtjevu Kluba SDP-a, o zaključcima Odbor glasovao objedinjeno, ne pojedinačno o svakom.
U saborskoj praksi uvijek se u cjelini glasovalo o zaključcima, ne vidim razloga da sada to mijenjamo, odgovorio je potredsjednik Sabora Željko Reiner SDP-ovu zastupniku Arsenu Bauku, koji je nakon stanke poručio da SDP ne bi prihvatio drugi i treći zakon.
SDP će glasovati za izmjene koje predlaže Most, no kada bi se glasovalo odvojeno o zaključcima ne bi prihvatio drugi i treći, rekao je Bauk. Ponovio je svoje mišljenje kako je neuobičajena situacija da stranka saborske većine, u ovom slučaju Most, predlaže zakon, da Vlada u kojoj ta stranka participira daje "relativno negativmo mišljenje" o njemu, a da unatoč tome klubovi saborske većine podržavaju taj zakon u prvom čitanju, a imaju velike primjedbe na njega.
Vlada nije odbila prijedlog ovog Zakona, uzvratio mu je Reiner, te podsjetio da je saborski Odbor za obrazovanje spomenute zaključke prihvatio jednoglasno, ''za' su bili i zastupnici SDP-a.
Klub SDP-a odustao je od zahtjeva da se o Mostovim izmjenama Zakona o arhivima glasuje poimenično.
Oko 10.30 sjednica je nastavljena raspravom o proglašenju Dana sjećanja na romske žrtve holokausta.
'Neosporna je činjenica da je RH u samome vrhu Europe kad govorimo o brizi o svojim manjinama pa tako i Romima. Romska manjina u RH ima svoj jezik. Održavali su se zdravstveni tečajevi s kolegama iz Srbije te tečajevi jezika s kolegama iz Makedonije. Neosporna je činjenica da je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu bila na strani na kojoj baš i nije trebala biti", kazao je Stevo Culej (HDZ) i dodao kako je broj žrtava Jasenovca "prenapuhan".
Rasprava o stradanju Romu brzo je skrenula na ustaše i utaškog doglavnika. Najaktviniji su bili HDZ-ov Stevo Culej i SDP-ovac Nenad Stazić.
"Ako postoji sinonim za laž, svaka laž imala je svoj smisao. Napad na sve ono što predstavlja Hrvatsku. Napad na istinu iz Domovinskog rata koji nam neki i dan danas pokušavaju prekrajati. Milu Budaka proglašavate potpisnikom rasnih zakona što on nije bio, a ne spominjete u njegovu kćerku Grozdu koja je bila silovana. Radili ste protiv interesa Hrvatske, uvijek ćete zatajiti Hrvatsku jer vi ste ostaci vremena", kazao je Culej Staziću.
"Ja sam govorio o zločinima NDH, a kažete da sam napao ono što predstavlja Hrvatsku. Za mene ustaše ne predstavljaju Hrvatsku, za vas možda predstavljaju. Vi ste izvrijeđali našeg kolegu Kajtazija za kojeg ste rekli da je srpski Ciganin. Da imate imalo srama, pokrili biste se po glavi. Pavelić, Budak sve je to isto. Sve je to ista žgadija", rekao je Stazić, piše Dnevnik.hr.
Nakon Stazićeve replike, Glasnović mu je počeo dobacivati iz klupe na što ga je Reiner upozorio.