Gospodarstvo stagnira, nezaposlenost raste, a mnogi mladi Hrvati obuzeti su mržnjom. Neki flertuju s fašizmom, a država je zatrovana gnjevom prema onima koji 'razmišljaju, žive, mole, pišu ili pak govore drugačije'.
I nije ovo citat oporbenog vođe, već trijezna procjena Ive Josipovića, socijaldemokratskoga predsjednika države.
Nakon pet godina neprestanog pada, ove bi se gospodarstvo moglo prestati urušavati. No nezaposlenost je veća od 20 posto, stoga nije čudno da Hrvati gube vjeru u svoju vladu, kao uostalom i u Europsku uniju, kojoj se ta zemlja pridružila prošlog srpnja, opisuje stanje u Hrvatskoj britanski list The Economist.
Premijer iz redova socijaldemokrata, Zoran Milanović, nema inspiracije i zbunjuje čak i pristaše svojim odlukama. Još nepopularniji je Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, glavne opozicijske stranke, koji je podršku izgubio zbog korupcije u stranci.
No nisu samo Hrvati ti koji su razočarani. Njemačka kancelarka Angela Merkel nije došla u Zagreb kako bi sudjelovala na proslavi ulaska nove članice u EU.
Nijemci su dali do znanja da je to bilo zato što je hrvatska vlada blokira izručenje bivših jugoslavenskih tajni-usluge agenata želio u Njemačkoj za ubojstvo hrvatskog prebjega 1983.
Njezin nedolazak bio je poruka da nije zadovoljna što hrvatska Vlada želi europski uhidbeni nalog ograničiti na razdoblje od 2002. godine, te tako blokirati izručenje nekadašnjih jugoslavenskih pripadnika tajne službe Njemačkoj zbog ubojstva disidenta Stjepana Đurekovića 1983. Jedan od njih jest Josip Perković, koji je sudjelovao i u osnivanju hrvatske tajne službe, a čiji sin trenutno radi kao savjetnik za nacionalnu sigurnost u Uredu predsjednika Josipovića.
Iako je Perković bio blizak suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, desničari žele dobiti političke bodove na povezivanju toga ubojstva s bivšim komunistima koji su danas članovi SDP-a. Mnogi se pitaju zašto premijer Milanović štiti Perkovića. To je potaknulo razočaranost objema vodećim strankama pa bi ih mogle pobijediti nove, gnjevne skupine.
Na desnici Katolička crkva, ogorčeni ratni veterani, ali i mnogi mladi Hrvati, za koje povjesničar Neven Budak kaže da su puno konzervativniji od svojih roditelja, stoje iza različitih akcija koje neki nazivaju 'hrvatskom konzervativnom revolucijom'. Naime, nakon uspješnog referenduma protiv istospolnih brakova u prosincu, slijedeći na redu mogao bi se naći pobačaj ili pak borba protiv srpske ćirilice.
U centru i ljevici također se spominju nove stranke koje bi mogle ugrabiti nešto glasova SDP-ovih birača. Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, mogao bi biti jedan od njih, kao i Nikica Gabrić, oftamolog i političar koji traži 'treći put' u hrvatskoj politici. Tu je i Mirela Holy, bivša SDP-ova ministrica, koja je osnovala novu stranku ORaH, a pojavljuje se i nekoliko regionalnih stranaka.
Nekada je, kaže glavni predsjednikov analitičar Dejan Jović, hrvatska elita bila složna oko ciljeva kao što su nezavisnost, vraćanje okupiranih teritorija te euroatlantske integracije. One koji te ciljeve nisu prihvaćali bili su marginalizirani. Danas razgovor o daljnjim reformama nikoga ne impresionira jer, kako kaže 45-godišnji Jović, 'o tome slušam od svoje pete godine'.
Danas, dodaje, ima i manje razloga da se kaže: 'Sada nije trenutak za otvaranje nekog pitanja'. Politički se krajobraz mijenja, a u tmurnoj zemlji mnogi novi političari će biti sve, osim liberalni.