Tri su osnovna postulata zdravog poreznog sustava: prvi je, naravno, da porez nikada ne smije biti previsok, drugi, da sustav mora biti svima razumljiv i jednostavan, sa što manje stopa i iznimaka i treći, zadnji, sustav se mora planirati dugoročno jer svaka izmjena poreza značajan je udar na osjećaj sigurnosti svih građana.
Zdravko Marić, novi ministar financija s kontinuitetom iz Vlade Tihomira Oreškovića, predstavio je jučer upravo takvu reformu hrvatskog poreznog sustava, koji bi ubuduće trebao biti jednostavan i manje penalizirajući od današnjeg, a na kraju sljedeće godine, kada se reforma završi, i stabilan, barem do kraja mandata ministra koji ga je postavio.
Taj, "Marićev" porezni sustav, u kojemu izmjene zadiru u sve porezne kategorije, u prvom bi koraku građanima ostavio više na računu i povećao mogućnosti trošenja. U kombinaciji sa smanjenim porezom na dobit, trebao bi odmah, od prvog dana sljedeće godine, omogućiti da Hrvatska opet postane zanimljivom poslodavcima i potencijalnim ulagačima, a uz to i konkurentnom na tržištu rada za najobrazovanije stručnjake.
Sljedeća etapa, predviđena za početak 2018., donijela bi rasterećenje i pojednostavljenje sustava PDV-a (tu će neki izgubiti povlastice) i širi zahvat oporezivanja kapitala i imovine. Da, to znači i uvođenje poreza na nekretnine, uz pretpostavku da do tog datuma sve zemljišne knjige budu potpune, a legalizacija, koja je već prekoračila sve rokove, bude zauvijek završena.
Marićeva osnovna namjera je jasna: porezna reforma prvi je korak u procesu koji bi trebao usporiti iseljavanje mladih, kvalitetnih stručnjaka, ali i privući useljavanje u Hrvatsku onih koji nam nedostaju. Za to, međutim, treba daleko više od porezne reforme, pa i više od izgradnje "povoljnog poslovnog okruženja", vječne mantre u koju su se zaklinjale i sve dosad promašene hrvatske politike.
Bijeg mlade generacije iz Hrvatske rezultat je duboko narušenog povjerenja između građana i njihove države. Taj bijeg će se zaustaviti kad izgradimo institucije sustava koje će biti dovoljno stabilne i pravedne da im građani ponovno mogu vjerovati.
Pogrešno bi, međutim, bilo ovu Marićevu prvu reformu, sigurno jednu od najvažnijih reformi koje čekaju Vladu Andreja Plenkovića, poistovjećivati s cjelokupnom socijalnom ili demografskom politikom države. Postoje drugi, porezno neutralni, alati za vođenje tih politika.
Predstavljanje kompleksne porezne reforme odmah na prvoj sjednici Vlade koja tek počinje svoj mandat udara snažan i vrlo zahtjevan radni ritam cijelom timu Andreja Plenkovića.
Da bi ta reforma zaživjela, svaki od ministara mora biti svjestan svojih mogućnosti unutar proračuna, a državni proračun, koji je dosad formalno imao položaj, ali ne i realnu snagu zakona, mora postati dokument čije kršenje ne smije ostati bez posljedica.
Marićev sljedeći zadatak je predstavljanje proračuna za 2017. godinu. O tome kakav će biti taj proračun i kako će ga prihvatiti sabornica ovisi uvjerljivost tima kojemu smo povjerili državu.
Tko je dobio, a tko izgubio reformom?
DOBITNICI
● zaposleni s visokim primanjima, posebice zaposleni roditelji - visokoobrazovana radna snaga u ICT sektoru, liječnici, inženjeri...
● dodatnih 560.000 ljudi neće uopće plaćati porez na dohodak
● umirovljenicima se porezno opterećenje smanjuje za 50 posto
● poduzetnici kojima se smanjuje stopa poreza na dobit s 20 na 18 posto
● poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici s prihodima do 3 milijuna kuna plaćat će porez na dobit od 12 umjesto 20 posto
● poljoprivrednicima će se smanjiti trošak proizvodnje zbog stope od 13 posto PDV-a na repromaterijal
● auto-industrija će profitirati jer će se kao trošak priznavati kupnja automobila
● pogrebnicima se smanjuje stopa PDV-a za isporuku lijesova i urni
● opskrbljivačima strujom također se smanjuje PDV na 13 posto
● komunalne usluge bi mogle pojeftiniti jer se smanjuje PDV za odvoz smeća
● dječje sjedalice će pojeftiniti zbog stope PDV-a od 13 umjesto 25 posto
● mali proizvođači alkoholnih pića neće morati podnositi godišnje obrasce za obračun trošarine, malim vinarima će se olakšati otprema vina u druge države članice EU
● OPG-ovi koji proizvode rakiju imat će sniženu stopu od 50 posto od standardne trošarine na proizvodnju do 2500 litara rakije godišnje
GUBITNICI
● ugostiteljima na usluge od iduće godine stopa PDV-a raste s 13 na 25 posto
● PDV na šećer raste na 25 posto
● kinodistributeri će morati povisiti cijenu ulaznica jer nemaju više stopu od pet nego od 13 posto
● oporezivat će se i e-cigarete
● duhanskoj industriji do 31. 12. 2017. trošarine na duhanske proizvode će rasti u dva navrata
● poskupjet će i mliječni proizvodi
● medicinska oprema, pomagala i lijekovi HZZO-a će poskupjeti od 1. 1. 2018. jer se stopa PDV-a diže na 12 posto
● građevinski sektor bi mogao nastradati jer od 1. 1. 2017. više nema oslobađanja od plaćanja poreza na promet nekretnina za prvu nekretninu
● poduzetnicima se ukida olakšica za reinvestiranu dobit
Kalendar reforme
28. X. krajnji rok za upućivanje u Vladinu proceduru, počinje teći rok od 7 dana za primjedbe ministarstava
4. XI. usuglašavanje prijedloga na užem kabinetu Vlade i njegovo poliranje prije izrade završnog prijedloga
11. XI. Vlada bi trebala usvojiti paket porezne reforme koja uključuje izmjene najmanje 15 zakona i poslati ga u saborsku proceduru
16. XI. prvo čitanje, rasprava u Saboru
23. - 29. XI. drugo čitanje u Saboru i rasprava
2. - 9. XII. glasanje reformskm paketu
1. I. 2017. izmjene stupaju na snagu
1. II. isplata prvih plaća po prema novim pravilima