Premda je u početku negirala pokretanje postupka, Vlada je konačno priznala da je zaprimila “pismo službene obavijesti” da je donesenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama prekršeno pravo Europske unije.
- O daljnjim koracima EU i Republike Hrvatske vezanim za ovo pitanje javnost će biti pravodobno obaviještena. Ova Vlada učinit ćesve kako bi spriječila moguće negativne posljedice, a sukladno trenutnim ustavnim ovlastima - poručuje Vlada. U pravilu, kada neka zemlja krši pravila EU, od nje se u biti očekuje da izmijeni zakone i uskladi ih s europskima.
No, u slučaju Zakona o konverziji, situacija je složenija. Taj je zakon imao “jednokratnu upotrebu” pa njegove izmjene već danas ništa ne znače, a kamoli za nekoliko godina, kada se očekuje da bi mogao biti završen sudski postupak. Krediti u francima gotovo su u potpunosti pretvoreni u eurske i dužnicima je u prosjeku otpisana trećina glavnice. Za njih je to završena priča, a jedino relevantan je trošak banaka od oko 8 milijardi kuna. No, on se ne može riješiti usklađivanjem zakonodavstva.
Stoga je u slučaju formalnog pokretanja procedure EK ključno to hoće li hrvatska Vlada, sadašnja ili buduća, postići neki održivi kompromis s bankama. To bi vjerojatno značilo da Vlada ponudi bankama porezne olakšice na dulji rok, kojima bi se “prebio” barem dio troška u slučaju konverzije. U suprotnom, vlasti će morati biti spremne na sporenje, ne samo s EK, već i s bankama na međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Ako je i bilo dvojbi mogu li banke slučaj dobiti, odluka EK o formalnom pokretanju postupka protiv narušavanja pravila EU za njih je sasvim dovoljan dokaz da su zakonom o konverziji oštećene. Svi ti postupci mogu trajati godinama, ali prilično je izvjesno da će trošak na kraju platiti porezni obveznici. Sudeći po jučerašnjim izjavama bivšeg ministra financija Borisa Lalovca, on ustrajava na sukobu s bankama, a ne na kompromisu. Kako je rekao, “Hrvatska je trebala zaštititi svoje građane od špekulacija banaka i to je učinila za vrijeme Milanovićeve Vlade”.
- To nije nikakva povreda prava banaka, nego povreda prava hrvatskih građana koji su nosili sav teret na svojim leđima. Sada je taj teret ravnomjerno raspoređen. Hrvatska ima brojne argumente u svoju korist, što potvrđuju i presude Europskog suda pravde u slučaju CHF u drugim europskim zemljama. Konverzija je pozitivno utjecala na gospodarstvo, a stabilnost bankarskog sektora je još povoljnija - rekao je Lalovac.
Kad se donosio Zakon o konverziji, u jeku predizborne kampanje, bivša se Vlada nije mnogo zamarala pravnim aspektom cijelog slučaja, već joj je u interesu bilo dobiti što veći broj glasača. Kako je rješenje nakon pola godine postalo problem, upravo uoči nove predizborne kampanje, političari će sada morati odgovoriti kako će se s njim nositi.