Nekadašnji hotel Makedonija u Cavtatu pretvoren je u odlagalište. Konavoske vlasti zvale su inspekciju, ali ništa se nije promijenilo. Načelnik je nesretan.
Prisjeća se ljeta 2013. kad je pompozno prezentirana gradnja Amanresorta vrijednog 30 milijuna eura. Dovezli su postrojenje, krenuli radovi, ali ubrzo je sve stalo.
Ostalo je prazno gradilište, dugovi od nekoliko desetaka milijuna kuna prema dobavljačima i izvođačima te 3,2 milijuna kuna državi na teret poreza na promet nekretninama.
Grčki biznismen Petros Stathis, poznati investitor u Crnoj Gori, više ne dolazi. Jedan od njegovih lokalnih partnera, bivši vaterpolist Josip Vezjak, doslovno je, kažu nam, nestao iz mjesta, a drugi, Maro Balić, također bivši vaterpolist, uvjerava me da pokušava investitore nagovoriti da ostanu.
Niz vlasnika hotela
“Nismo se uspjeli dogovoriti sa Sberbankom za kredit”, govori Balić.
No, Stathisova hrvatska tvrtka Bonavena hoteli d.o.o. više je od 500 dana u blokadi bankovnog računa, pa čudi da već nije u stečaju.
Država je krajem prošle godine ovrhom sjela na nekretninu hotela, što je vidljivo u zemljišnim knjigama koje, pak, razotkrivaju drugu stranu tog zapuštenog cavtatskog hotela.
‘Papirnati’ život hotela Makedonija posljednjih dvadesetak godina bio je znatno uzbudljiviji od onog na terenu.
Hotel je promijenio niz vlasnika, koji su mijenjali osnivače, pa je hotel Makedonija bio u vlasništvu fondova iz Lihtenštajna, pa fonda s Britanskih Djevičanskih otoka, izmjenjivali su se razni direktori iz Bugarske, Amerike, Tajlanda, Japana, Grčke. Prebacivali su hotel s jednih na druge, pa vraćali, nekad za novac, nekad i bez naknade.
Pomalo čudi da se svim tim transakcijama s hotelom Makedonija nije već pozabavio Ured za sprečavanje pranja novca ili DORH.
Slično misli i načelnik općine Konavle Luka Korda.
“Više ne znam tko je vlasnik, znam samo da su me pozvali na tu prezentaciju i sad mi je pomalo krivo jer sam bio”, kaže načelnik Korda.
Njegov zamjenik Božo Lasić otkriva da postoje sve dozvole za gradnju hotela, te da njima investitori nisu ništa ostali dužni.
“Ali ni sam ne znam više tko je tamo vlasnik. Šteta jer je lokacija sjajna”, kaže Lasić.
Hotel je od 90-ih bio u vlasništu Ineks Gorice Zagreb, MG Adriatica, Noram Invest Aktiengesellschaft iz Litenštajna, pa Aimtop Invetmenst Limiteda s Djevičanskih otoka. Knjižili su se na njega bugarski investitori, pa malezijski, te posljednji grčki, ali ni jedan od njih nije se maknuo dalje od prijenosa vlasništva.
Mijenjala se putem i cijena hotela: tri milijuna tadašnjih njemačkih maraka, pa osam milijuna eura, dok je u temeljnom kapitalu upisan iznos od oko pet milijuna kuna.
Jutarnji list protekli je tjedan objavio članak o sadašnjem vlasniku hotela Petrosu Stathisu, grčkom investitoru koji je u Crnoj Gori suvlasnik banke, novina, hotela, a novinari Centra za istraživačko novinarstvo razotkrili su njegovu povezanost s malezijskim milijunašem Wei Seng Phuaom, koji je u srpnju prošle godine uhićen zbog organiziranja lanca ilegalnog klađenja.
Američki FBI sumnjiči ga da je na ilegalnom klađenju stekao oko 300 milijuna dolara, a povezali su ga čak i s kriminalnom organizacijom 14K Triad te ga okarakterizirali kao visokopozicioniranog člana.
I Phua i Stathis u Crnoj Gori su dobili državljanstvo.
Stathis je još povezan i s grčkim biznismenom Viktorom Restisom, vlasnikom Restis grupe. Restis je, pak, uhićen u ljeto 2013. godine u Grčkoj.
Fiktivna prodaja?
Stathis ga je naslijedio na poziciji predsjednika borda direktora firme Adriatic propertis, koja je zakupac Grad hotela Sveti Stefan, isto je uz Restisa suvlasnik First Finansial banke (sada Universal Capital).
Baš je u siječnju 2013. godine Stathis upisan kao jedan od osnivača društva Bonavena hoteli.
U svibnju iste godine sastavljen je kupoprodajni ugovor između dvije tvrtke Bonavena hotela i Sustipana d.o.o. te se na temelju tog ugovora vlasnik hotela u zemljišnim knjigama postaje Stathisova tvrtka Bonavena hoteli d.o.o.
No, čini se da je ta prodaja bila tek fiktivna jer se u kupoprodajnom ugovoru između te dvije tvrtke, koje su obje povezane sa Stathisom, navodi da će se osam milijuna eura “isplatiti putem kredita HBOR-a”.
Znači jedna tvrtka grčkog investitora kupuje hotel, od druge tvrtke također povezane s njim, i to se u ugovoru obvezuje isplatiti putem kredita.
Nepoznato je pod kojim je uvjetima fond Aimtop Investments Limited preuzeo tvrtku Sustipan d.o.o., čiji je osnivač dotad bio Noram Invest Aktiengesellschaft iz Litenštajna, koji se povezivao s prijašnjim vlasnicima, koje je u Hrvatskoj, pak, zastupao odvjetnik Engelbert Schreiber i njegov partner dr. Frank Zindel.
Povezivani s teroristima
Taj dvojac iz Lihtejnštajna koji se našao u Sjedinjenim Američkim Državama među osumnjičenima zbog navoda da su financirali napad na World Trade Center u New Yorku te ih se teretilo za povezanost s vođama al-Qa’ide, a vodeći američki mediji nazivali su ih “peračima novca vođa al-Qa’ide”. Kasnije je sve odbačeno zbog manjka nadležnosti.
Nemoguće saslušanje
Odvjetnik Engelbert Schreiber u Hrvatskoj djeluje već godinama te je prisutan i danas. Ušao je u Hrvatsku preko Dubrovačke banke, a našao se i među optuženima za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju.
Schreiber je bio službeni zastupnik off shore tvrtke Mupera, koja je također bila navedena u optužnici za Dubrovačku banku, a tu je tvrtku osnovala prva postava spomenutog Schreibera & Zindela.
U nas je još zastupao tvrtke: MG Adriatic d.o.o. i Sustipan d.o.o (obje povezane s hotelom u Cavtatu) te tvrtke Mupera iz Vaduza. Odvjetništvo ga je pokušavalo saslušati, ali, koliko je poznato, to nikad nije uspjelo, njegovo poslovanje i veze po svijetu istraživalo je više tajnih službi.
Odvjetnik Denis Orlić koji je u lipnju 2005. godine ušao u ured javnog bilježnika kao punomoćnik dr. Franka Zindela i Engelberta Schreibera kaže nam da ih nikad nije vidio.
“Zastupao sam prijašnje vlasnike, pa sam onda neko vrijeme i s ovima surađivao, ali nisam ih nikad vidio niti su oni dolazili”, kaže odvjetnik Orlić.
Prisjeća se da je zastupao ranije Makedonce i Bugare koji su bili vlasnici te da je sve stalo kad je tadašnji vlasnik ubijen.
Te 2003. godine osmi najbogatiji čovjek u Europi Ilia Pavlov, koji je tada bio vlasnik hotela Libertas u Dubrovniku te Makedonije u Cavtatu, ubijen je u Sofiji. U Bugarskoj je njegov poslovni uspjeh bio neupitan, ali su ga inozemni mediji povezivali s kriminalom. Pavlov je ubijen dok je s trojicom tjelohranitelja izlazio iz ureda. Snajperist ga je jednim metkom pogodio u srce, nakon čega je uskoro preminuo u bolnici.
Pavlov je dan ranije svjedočio protiv dvojice Ukrajinaca osumnjičenih za ubojstvo bivšeg komunističkog premijera Bugarske Andreja Lukanova, koje se dogodilo 1996. Pavlov je već 1997. preživio atentat. Godišnje je šest mjeseci boravio u SAD-u gdje se njegova supruga Darina bavila organizacijom izbora ljepote. Poznat je i skandal kada je supruga bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona Pavlovoj supruzi vratila donatorski ček od 1000 dolara. Hillary Clinton vratila je novac uplaćen za njenu senatorsku kampanju kada je saznala da potječe od organiziranog kriminala.
Tadašnji direktor Inex Gorice Zoran Trpesk izjavio je za naše medije da taj događaj neće omesti ulaganja u Hrvatskoj, pa i u hotel Makedoniju.
Ali omelo je to ulaganja jer hotel nikad nije sagrađen.
U zemljišnim knjigama danas su na hotelu ostale brojne zabilježbe potraživanja građevinskih tvrtki i dobavljača, a uknjižila se lani i tvrtka Sustipan d.o.o. u kojoj je Stylianos Katevatis, inače partner grčkog investitora Stathisa u poslovima u Crnoj Gori i vodeći u navedenoj hrvatskoj tvrtki, sa zabilježbom na hotel od osam milijuna eura, i to temeljem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava.
Jer kredit Sberbanke po programu HBOR-a koji su investitori najavljivali dobiti nikad nije realiziran, pa isplata za kupovinu hotela nikad nije isplaćena.
Nova uknjižba
“Unatoč činjenici da HBOR ne može davati podatke o klijentima jer isti podliježu bankarskoj tajni sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, možemo vas izvijestiti da društvo koje spominjete u upitu nije u poslovnom odnosu s HBOR-om”, odgovaraju iz HBOR-a.
Potraživanja spram obje tvrtke imaju i dobavljači i izvođači radova. Razgovarali smo s nekima od njih, tvrde da nikad nisu plaćeni za posao, a jedan od njih otkriva nam da je lokalni partner grčkog investitora bivši vaterpolist Josip Vezjak upravo pod pritiskom tog posla prije šest mjeseci netragom nestao iz Cavtata.
“Nema ga, doslovno je nestao”, kaže nam jedan dobavljač koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji).
I na kraju se u zemljišnim knjigama zabilježbom sudskog spora uknjižio Ante Janjik, poznatiji kao vlasnik prostora nekadašnjeg striptiz bara Princess, koji tvrdi da je 2006. s bivšim vlasnicima prebio dug iz 90-ih, a to pobija time da Vlada RH zapravo nikad nije dozvolila upis vlasništva nekadašnjoj makedonskoj tvrtki, a onda ni pravnim sljednicima.