Samo sedam mjeseci nakon što je Klinički bolnički centar Osijek postao peti centar za ugradnju umjetnih pužnica u Republici Hrvatskoj, i to nakon uspješno izvedene operacije na 57-godišnjem pacijentu iz Vinkovaca, u ponedjeljak (18. prosinca), u osječkoj je bolnici izvedena i prva ugradnja umjetne pužnice na djetetu.
Pacijentica je trogodišnja djevojčica iz Našica koja je rođena gluha, a kojoj je nacionalno Povjerenstvo za umjetne pužnice još u listopadu odobrilo ugradnju tehnički najsuvremenije umjetne pužnice, piše Glas Slavonije. Preoperativna je priprema obavljena na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC-a Osijek, a samu su operaciju izveli prof. prim. dr. sc. Robert Trotić, koji je predsjednik Hrvatskog društva za kohlearnu implantaciju i voditelj Referentnog centra za umjetne pužnice Ministarstva zdravstva, te doc. dr. sc. Darija Birtić i dr. med. Mirjana Grebenar, uz anesteziologinju dr. sc. Tanju Kovač, bacc. med. teh. Martinu Majetić-Jurkić, instrumentarku, te bacc. physioth. Dalibora Matkovića iz Zagreba, i ing. Cristopha Clemensa iz Beča, koji su izveli intraoperativnu telemetriju.
Do danas je u Hrvatskoj, nakon 21 godine iskustva, ugrađeno 690 umjetnih pužnica, od čega najviše u KBC-u Sestre milosrdnice, njih 488, koji je ujedno i Referentni centar za kohlearnu implantaciju Ministarstva zdravstva. Broj se novorođene gluhe djece u Hrvatskoj kreće između njih 30 i 40, koliko umjetnih pužnica godišnje odobrava i HZZO i koliko ih se godišnje i ugradi.
Inače, članica nacionalnog Povjerenstva za umjetne pužnice upravo je doc. dr. sc. Darija Birtić iz KBC-a Osijek.
- Mi trebamo još umjetnih pužnica za odrasle osobe koje s vremenom izgube sluh, a mogu i moraju još kvalitetno živjeti, ali i za osobe koje su teže nagluhe, koje imaju prag sluha na 75 dB i više, a kojima ne koriste nikakva druga slušna pomagala. Dakle, godišnje bi u Hrvatskoj trebalo između 60 i 70 umjetnih pužnica. Ako bismo uveli standard koji imaju Njemačka ili Austrija, koje takvim osobama odobravaju obostranu ugradnju umjetnih pužnica, onda bi broj umjetnih pužnica trebalo udvostručiti. Novca za takve pacijente nema. HZZO je počeo financirati nabavu umjetnih pužnica 2004. godine. Isti iznos novca za nabavu umjetnih pužnica kakav je bio tada do danas nije povećan ni za jednu lipu - kaže dr. sc. Birtić.
A radi se o godišnjem iznosu od tri milijuna kuna, dodaje.
Također, u Hrvatskoj postoji potreba i uključivanja aktivnih implanta srednjeg uha (Vibrant Soundbridge, BAHA i Bonebridge) u projekt kohlearne amplifikacije, koje sada još uvijek nema. Navedeni su uređaji već uvršteni na listu dostupnih pomagala u državama Europske unije na temelju osnovnog zdravstvenog osiguranja, čime nepostojanje istih na adekvatnoj listi Republike Hrvatske predstavlja diskriminaciju nagluhih osoba. Zato je potrebno takvu listu formirati i u našoj zemlji i adekvatno je isfinancirati putem obveznog zdravstvenog osiguranja. To je nešto na čemu moramo hitno poraditi, jer smo u Europskoj uniji već četiri godine pa je to postalo obvezno. A ništa se konkretno po tom pitanju nije učinilo - upozorava doc. dr. sc. Darija Birtić.
Naglašava kako su hrvatski otokirurški stručnjaci ostali u Hrvatskoj, i upravo ovdje, na dobrobit pacijenata, izvode najsloženije operativne zahvate kakvi se rade u svim velikim svjetskim medicinskim centrima, piše Glas Slavonije.