ZAGREB - Istraga policije, državnog odvjetništva i Porezne uprave o poslovanju Hrvatske poštanske banke intenzivno se nastavlja i kao u u slučaju Podravke poprima i međunarodne razmjere. USKOK će nastojati blokirati imovinu osumnjičenih, a upravo je luksuz ostavio bez teksta i policaijce koji su prošle nedjelje došli na pretragu stana Josipa Protege u Masarykovoj 9 u sjedištu Zagreba.
Sumnja se da se preko tvrtke Toprovu Limited, koja je registrirana na Malti i upisana kao osnivač tvrtke “Šestinski vrh” d. o. o. zapravo izvlačio novac iz HPB-a i da iza nje zapravo stoji Josip Protega. Za Predsjednika Uprave HPB-a to su navodno obavljali članovi uže obitelji, a on im je pak omogućio povoljan otkup službenih vozila banke od Croatia leasinga.
Kako smo doznali iz izvora bliskih istrazi, policajci koji su u nedjelju 3. siječnja pretraživali stan u Masarykovoj 9, koji koristi Protega ostali su zatečeni luksuzom interijera, u čije je opremanje bivši predsjednik Uprave uložio navodno deset tisuća eura po četvornom metru. “Poslovni dnevnik” objavio je čak da je imao pozlaćene slavine u kupaonici, no to nam u policiji nisu mogli potvrditi.
Softver iz Indije
U međuvremenu otkriveno je da su neke fizičke osobe dobile kredite u iznosima od nekoliko desetaka milijuna čak i na temelju nepotpisanih zahtjeva za kredite.
Pozornost istražitelja privukla je i svota od cca 160 milijuna kuna koja je uložena u informatizaciju banke, koju su izvodile neke indijske tvrtke, a pokazalo se da program koji je isporučen uopće nije primjenjiv u poslovnicama banke. I dok su se nekima odobravali miljunski krediti i na temelju nepotpisanih formulara i mimo procedure, umirovljenicima koji su referenti banke odobravali i nešto veći minus kako bi pokrili životne troškove i režije, ta su prekoračenja ukidana, a i referenti koji su im to odobravali dobili su oštru “bukvicu” da im se neće dozvoliti daljnja takva samovolja.
Pritvoreni poduzetnici
Tvrtka “Šestinski vrh” d. o. o. je registirana s kapitalom od dva milijuna kuna.
Ta je tvrtka ponudila i 10 milijuna kuna za dionice INE. Financijska istraga u sklopu istrage o HPB-u bavi se i poslovanjem tvrtke “FIMA Medija” Nevenke Jurak, bliske prijateljice Mladena Barišića, ravnatelja Carinske uprave. Ona je opovrgla napise da je bilo nepravilnosti u dobijanju poslova. Istražuje se tko je sve poslovao s tom tvrtkom i pod kojim uvjetima.
Informacije o tome da Hrvatska poštanska banka posluje s velikim gubicima, koji većim dijelom nisu bili prikazivani u godišnjim izvješćima, kao i da su stotine milijuna kuna kredita odobravane fizičkim i pravnim osobama izvan redovne procedure, na temelju odluka Uprave, i to bez adekvatnog osiguranja, procjene kreditne sposobnosti i slično, poznato je najkasnije od ljeta 2009.
Tada je, naime, Hrvatska narodna banka izradila izrazito negativno izvješće sastavljeno nakon provedenog izravnog nadzora poslovanja HPB zaključno s ožujkom 2009. godine. Stručni tim HNB-a utvrdio je da gubitak od oko 28 milijuna kuna, koji je HPB tada prikazao, ne odgovara stvarnom stanju, već da se radi o značajno većem iznosu. U izvješću se navodi da je HPB sa 31. ožujkom prošle godine imao gubitak od nepunih 120 milijuna kuna.
Praktično polovica tog iznosa odnosi se na tzv. rizični plasman kredita. Treba napomenuti da se radi o gubitku za tekuću godinu u trenutku izravnog nadzora, dok se o visini moguće ukupne štete od rizičnog kreditiranja i drugih loših poslovnih poteza HPB-a za sada može samo nagađati.
Inače, u izvješću HNB-a odaslanog potkraj srpnja 2009. godine, dakle neposredno prije smjene šefa Uprave HPB-a Josipa Protege, njega se izravno proziva kao osobu odgovornu za kršenje zakona, ponajprije Zakona o bankama. Navodi se da se HPB od 2006. godine pod njegovim vodstvom nije držao propisanih procedura, ponajviše u pogledu osiguranja povrata plasiranih kredita, te da nije poštivao više naloga i rješenja koje im je HNB uputio u tom razdoblju.
Milijunske stimulacije
Tako se i događalo da se veliki krediti odobravaju fizičkim i pravnim osobama, primjerice uz hipoteku na zemljišta na kojima klijenti planiraju graditi šoping centre ili turističke sadržaje, a da se zapravo radi o poljoprivrednim zemljištima te da ne postoje odgovarajući projekti. To je bio slučaj i s kreditiranjem četvorice sada pritovrenih poduzetnika.
HPB tako sada i dalje umjesto založnog prava na šoping centar i hotel kod Velike Gorice, za čiju je gradnju Oliver Beidenegel 2007. dobio oko 25 milijuna kuna, ima samo zemljište.
Ispostavilo se da je pri svim rizičnim kreditiranjima glavnu ulogu imao predsjednik Uprave HPB-a Protega jer su oni odobravani posebnim odlukama Uprave. Zanimljivo je i da je Uprava HPB-a sama sebi odobravala kredite. Protega ima kredit od 1,5 milijuna kuna, Ivan Sladonja 1,7, a pritvoreni bivši direktor financija Marijo Kirinić oko 700.000 kuna. Njihove plaće u HPB-u iznosile su oko 80.000 kuna neto, s time da su sami sebi isplatili po više od 3,5 milijuna kn, zasluženih od navodne dobiti banke.
Minus zbog neuspjele prodaje dionica
Zanimljivo je i da je HPB, prema rezultatima nadzora Hrvatske narodne banke, imao gotovo 25 milijuna kuna gubitka samo pri neuspjeloj prodaji oko 15.000 dionica Ine mađarskom MOL-u. Naime, HPB je u ime svojih klijenata, koji su odlučili prihvatiti javnu ponudu MOL-a za otkup dionica Ine po cijeni od 2800 kuna, poslao odgovarajuću ponudu Središnjoj depozitarnoj agenciji.
Međutim, zbog pogreške nadležne direkcije HPB-a ponuda nije stigla na vrijeme pa tako nije ni prihvaćena. HPB je svojim klijentima isplatio novac za dionice po cijeni od 2800 kuna, ukupno oko 42 milijuna kuna.
Pritom je HPB stekao dionice čija je tržišna vrijednost bitno manja. Uz četvoricu uhićenih, Beidenegla, Svetimira Gaže, Ivana Galića i Borisa Šimunića, koji su kao fizičke osobe dobili oko 150 milijuna kredita mimo svake procedure.