ZAGREB - Dok je jučer trajala burna sjednica NO-a Ine na kojoj se predsjednik Davor Štern zalagao za promjene u načinu upravljanja, što su Mađari protumačili kao pokušaj jačanja hrvatskog utjecaja, na porti velebne zgrade najveće hrvatske naftne kompanije pojavili su se istražitelji USKOK-a i policajci.
Zatražili su razgovor s predsjednikom Odbora izvršnih direktora Bojanom Milkovićem. Kada su istražitelji i policajci objasnili razlog dolaska i predočili sudski nalog za pretres, zaprepaštenju nije bilo kraja.
Policajci satima u Ini
U tom trenutku članovi NO-a i vodeći ljudi kompanije još nisu imali pojma što se događa u zgradi.
Čak i kada je Milković, nekoliko sati poslije, u pratnji policije napustio Ininu zgradu, nitko nije vjerovao da je riječ o nečem ozbiljnom, a nekmoli da je njihov prvi operativac uhićen. U prvi se trenutak Ininim hodnicima proširila vijest da je riječ o rutinskoj istrazi.
No, kada je stigla vijest da policija pretresa i njegov luksuzni stan na elitnoj lokaciji u Novakovoj ulici i da je Milković zatražio odvjetnika, u Ini su shvatili da je stvar krajnje ozbiljna. Tada je stigla i informacija da je njihov prvi operativac lišen slobode. Mađarski i hrvatski članovi Uprave i NO-a bili su, tvrde svjedoci, šokirani.
Kada je 12. lipnja 2009. Bojan Milković imenovan na funkciju glavnog izvršnog direktora Ine, nitko nije mogao ni naslutiti što će se ovih dana dogoditi. Prije dvije godine gospodarski su stručnjaci jednoglasno zaključili da je rođena nova, velika menadžerska zvijezda.
Premda je i do tada obavljao važnu funkciju (Milković je bio predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Crosca), dolazak na mjesto šefa operative u jednoj od najuspješnijih i najvažnijih hrvatskih tvrtki vrhunac je karijere za svakog poslovnog čovjeka. Pogotovo ako se na tu funkciju dođe relativno mlad, sa samo 46 godina.
Nije manje važno ni to da je Milković postao šefom na prijedlog MOL-a, a hrvatska se Vlada suglasila s tim. No, još nešto: Milković je istodobno postao nadređen i trojici mađarskih članova Odbora izvršnih direktora, Zalanu Bacsu, Laszlu Barthu i Peteru Chmurčiaku.
Vrtoglava Milkovićeva karijera time nije dosegnula vrhunac. Odmah poslije njegova imenovanja počelo se nagađati da će Vlada zatražiti smjenu jer je, kako se tvrdilo u političkim kuloarima, postao ne samo čovjek od najvećeg mađarskog povjerenja nego i najveći zastupnik MOL-ovih interesa. Na opće iznenađenje, dogodilo se potpuno suprotno.
Miljenik Mađara
Pošto su Mađari i definitivno preuzeli upravljanje Inom, u skladu s izmjenama dioničkog ugovora između hrvatske Vlade i MOL-a, uspostavljena je nova upravljačka struktura.
Operativno vođenje preuzeo je šesteročlani Odbor izvršnih direktora. Početkom listopada 2010., opet na prijedlog Mađara, na čelo Odbora postavljen je Milković, koji je uz funkciju glavnog izvršnog direktora obavljao dužnost direktora za istraživanje i proizvodnju. Tako je postao drugi čovjek Ine, a prvi među hrvatskim članovima Odbora izvršnih direktora. Po hijerarhiji je iznad njega bio samo Zsolt Aldot, predsjednik Uprave Ine.
Svima koji su dulje poznavali Milkovića takva karijera ipak nije bila preveliko iznenađenje. Naime, od malih se nogu po svojim sposobnostima, znanju i ambicijama isticao među vršnjacima.
Od osnovne škole do Fakulteta strojarstva i brodogradnje bio je najbolji učenik i student. Uz to, magistrirao je na Bledskoj školi za menadžment i ima MBA diplomu. I zbog toga je svima koji su ga bolje poznavali njegovo uhićenje veliko razočaranje: riječ je, naime, o novoj generaciji visoko obrazovanih i sposobnih menadžera koji su trebali iznijeti gospodarski oporavak Hrvatske.
Doduše, bolji poznavatelji prilika u Ini znali su da se po kuloarima već dulje šapuće o brojnim nejasnoćama vezanim uz poslovanje Crosca dok je na njegovu čelu bio Milković. Crosco inače ima više od 2000 zaposlenih. To je integrirana servisna tvrtka za bušenje i ostale naftne servise na kopnu i u podmorju. Ima jednu platformu, 66 bušaćih, remontnih i geoservisnih postrojenja. Testira i bušotine, a sada pruža usluge Libiji, Siriji, Omanu, UAE, Egiptu, Italiji, Mađarskoj, BiH, Sloveniji… Urede ima i u Albaniji, Maroku, Tunisu, Meksiku….
Ključne afere
U posljednje vrijeme najčešće su se spominjale dvije afere: ona vezana uz remont naftne platforme Key Manhattan, nakon čega su hrvatski izvođači radova ostali oštećeni za najmanje 100 milijuna kuna.
U tu je prevaru, navodno, bio upleten i Croscov inženjer, voditelj projekta Miroslav Pacak koji je nadzirao radove na platformi u Nauta Lamjani na otoku Ugljanu. Pacak je prošle godine dobio otkaz, a sve se to događalo dok je na čelu Crosca bio Milković.
Druga afera odnosi se na kupnju tvrtke Rotary u Mađarskoj još 2005. No, 2009. Ina je dokapitalizirala Crosco sa 20 mil. dolara, a Crosco je tim novcem dokapitalizirao Rotary. S tih 20 milijuna dolara Rotary je kupio neku tvrtku u Nagykaniszi koja se navodno bavila istraživanjima. Sve to se događalo dok je Milković bio na čelu Ine i dok je ta kompanija Hrvatskoj dugovala dvije milijarde kuna na ime poreza i doprinosa.