Nakon komemoracije na Bleiburgu šef HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko ponovno je aktualizirao svoje zalaganje da se ime Josipa Broza Tita ukloni iz naziva ulica i trgova.
Na Bleiburgu se, rekao je, dogodio veliki zločin, a u jamama u Sloveniji i Hrvatskoj i drugim mjestima bivše Jugoslavije ubijeno je na desetke, a možda i na stotine tisuća Hrvata.
- O tome se ne govori. Krivci ne samo da nisu kažnjeni nego nisu ni označeni. Svaki pošteni građanin Hrvatske morat će priznati, kada je u pitanju istina, poslijeratne komunističke zločine i označiti one koji su imali zapovjednu odgovornost. Tito ne smije imati svoje ulice i trgove - poručio je. Isto je, ali tada kao predsjednik oporbenog HDZ-a govorio i 2014., kada je također poručivao da Tito mora otići s ulica i trgova.
Međutim izgleda da ovakve Karamarkove najave služe tek u dnevnopolitičke svrhe, odnosno da izvlači Tita u prigodama u kojima mu to odgovara za skupljanje političkih bodova.
U Hrvatskoj je naime 15 gradova u kojima ulice i trgovi nose njegovo ime. Osim Zagreba, gdje već godinama traju polemike treba li jednom od najljepših trgova ostaviti naziv Maršala Tita ili ga preimenovati u Kazališni trg, većina gradova čije ulice imaju Titovo ime je u Primorju i u Istri gdje je na vlasti lijeva opcija (Rijeka, Opatija, Poreč, Rovinj). No Trg Josipa Broza postoji i u Karlovcu čiji je gradonačelnik HDZ-ovac Damir Jelić, inače jedan od najbližih Karamarkovih suradnika, baš kao i u Zaprešiću koji vodi Željko Turk i u Velikoj Gorici gdje je gradonačelnik HDZ-ovac Dražen Barišić, a imaju Trg maršala Tita. A imenovanje trgova i ulica u nadležnosti je lokalnih vlasti i nema nikakve veze s državnom razinom, odnosno Vlada nema nikakve nadležnosti nad tim. Nakon što se Karamarko prije dvije godine zauzeo za izbacivanje Tita, poslušala ga je HDZ-ova vlast u Šibeniku koja je na prijedlog Hrasta na sjednici Gradskog vijeća promijenila naziv najvećeg gradskog trga; Poljana maršala Tita od svibnja prošle godine službeno nosi naziv - Poljana.