Na inicijativu predsjednika saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Roberta Podolnjaka iz Mosta, otvorit će se rasprava o uvođenju novog modela izbora sudaca Ustavnog suda.
- Sada je pravo vrijeme za otvaranje ove teme. Od 13 sudaca Ustavnog suda, nedavno ih je imenovano 10, što znači da je pred nama dulji period u kojemu nitko neće biti opterećen izborom ustavnih sudaca i ova se tema može raspravljati koliko treba i bez opterećenja - kaže Podolnjak koji vjeruje kako postoji volja da se o tome govori. - Netko treba otvoriti ta pitanja, a Odbor za Ustav je mjesto gdje bi se trebala raspraviti određena prethodna pitanja, pa tako i izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Potreba da se ova tema otvori izražena je još u mandatu prošloga Sabora kada je sustav po kojemu se sada biraju ustavni suci pokazao niz manjkavosti - kaže Mostov stručnjak za ustavno pravo kojemu je glavni uzor za uređenje ustavnog sudovanja Ustavni sud Njemačke.
Premda ga još nije stavio na dnevni red, Podolnjak ima svoju viziju modela po kojemu bi se ubuduće birali ustavni suci. U prvom redu bi korigirao broj sudaca Ustavnog suda. Sada ih je 13, no predsjednik saborskog Odbora za Ustav bi ih smanjio na 12. Poanta je u tome da imamo parni broj ustavnih sudaca jer bi time, smatra Podolnjak, pri odlučivanju dva glasa, a ne jedan kao što je to sada, morala prevagnuti da se donese pozitivna ili negativna odluka.
Odobravanje
Druga važna promjena koja će vjerojatno naići na najviše odobravanja je ograničavanje mandata ustavnih sudaca na samo jedan. Sada sucima mandat traje osam godina, a nakon što im istekne mogu se i dalje kandidirati za tu dužnost. Podolnjak bi ga ograničio na jedan, ali bi ga zato produljio, i to na rok od 9 do 12 godina. - Suci koji bi ušli u Ustavni sud više ne bi morali razmišljati o novome mandatu i kako si ga osigurati. Bili bi potpuno rasterećeni toga i u pravilu bi imenovanje u Ustavni sud značilo kraj karijere kojoj bi ova pozicija bila vrhunac - obrazlaže Podolnjak napominjući da je neprirodno da osoba koja je obnašala dužnost u Ustavnom sudu razmišlja što će raditi nakon toga.
U tome pravcu idu i drugi njegovi prijedlozi, a oni se odnose na promjene od toga tko može predlagati osobe koje će biti nositelji četvrte grane vlasti te koje uvjete kandidati moraju ispunjavati. Predsjednik Odbora za Ustav tako bi ukinuo mogućnost da se ljudi sami kandidiraju za ustavne suce, nego bi to pravo imalo samo nekoliko institucija. To bi bio Vrhovni sud, pravni fakulteti, Hrvatska odvjetnička komora i klubovi zastupnika u Saboru. - Potrebno je uvesti kriterije izvrsnosti potrebne da bi netko uopće mogao biti kandidat, a to će se najteže postići - kaže Podoljnjak i navodi da nisu dobri sadašnji uvjeti prema kojima se za ustavnog suca može izabrati pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva koji se istaknuo u svome radu, dok osobi koja je stekla doktorat iz pravnih znanosti treba 12 godina radnog iskustva (ova odredba je bila uvedena kako bi se bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec mogla prvi put izabrati u Ustavni sud).
Prema Podolnjakovim riječima, za profesore pravnih znanosti kriterij bi bio njihov znanstveni rad. Kod sudaca bi se propisalo da se mogu kandidirati samo oni s najviših sudova, dakle Vrhovnog suda, Visokog trgovačkog, Visokog upravnog suda, ali ne, kao što smo imali slučaj, da u Ustavni sud dođe osoba s Općinskog suda i onda preispituje odluke Vrhovnog suda. Kod odvjetnika bi Hrvatska odvjetnička komora mogla predložiti samo nekoliko kandidata, a oni bi morali imati najmanje 20 godina iskustva u struci. Političarima Podolnjak ne bi zatvorio vrata Ustavnog suda, ali bi naložio da između prestanka obnašanja dužnosti u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti i izbora u Ustavni sud mora proći najmanje pet godina.
- Kriteriji i način izbora sudaca Ustavnog suda i eventualne izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu nisu raspravljane u HDZ-u niti su bile tema koalicijskih partnera - HDZ-a i Mosta - rekao nam je HDZ-ovac Dražen Bošnjaković napominjući da je oko imenovanja ustavnih sudaca puno pitanja, a o svakome pojedinačno mogla bi se otvoriti zasebna stručna rasprava.
Predlaganje kandidata
Bivši ministar pravosuđa, SDP-ovac Orsat Miljenić kaže da bi bilo dobro otvoriti raspravu i imati sustav koji bi u Ustavni sud doveo što kvalitetnije ljude. On podržava Podolnjakov prijedlog da se mandat ustavnih sudaca ograniči na samo jedan koji bi trajao deset godina, no o većini drugih prijedloga ima nešto drugačije mišljenje.
Tako bi Miljenić proširio krug institucija koje mogu predlagati kandidate, pa bi i nevladinim organizacijama omogućio da sudjeluju u postupku izbora sudaca Ustavnog suda. Ne bi propisivao drugačije uvjete za profesore, odvjetnike ili suce, nego bi ih ujednačio. Inače, Miljenić smatra da je 20 godina staža za odvjetnike pretjerano, ali bi zato svima kao obavezu propisao položeni pravosudni ispit. Ne slaže se ni s Podolnjakovom idejom da političari moraju imati petogodišnju pauzu između obnašanja funkcije u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti i kandidature za Ustavni sud.