Ustavni sud odbio je prijedlog SDP-ovog saborskog zastupnika Arsena Bauka i nije se upustio u utvrđivanje je li se premijer Andrej Plenković ogriješio o Ustav razvlašćujući predsjednika Zorana Milanovića ustavne ovlasti sukreatora vanjske politike.
Konkretni povod je "način donošenja odluke o glasovanju predstavnika Hrvatske u UN-u o Rezoluciji o zaštiti civila i poštivanju pravnih i humanitarnih obveza na sjednici Opće skupštine UN-a od 27. listopada 2023. u New Yorku".
Bauk tvrdi kako odluka o načinu glasovanja hrvatskog predstavnika (Hrvatska je glasala protiv rezolucije o primirju u Gazi jer se u njoj nije izrijekom spominjao napad Hamasa) nije donesena u skladu s člankom 99. stavkom 1. Ustava koji kaže da Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. To je, napomenuo je, vidljivo jer je Milanović u javnim nastupima koji su uslijedili isticao svoje stajalište kako je Hrvatska trebala ostati suzdržana.
Bauk je ustavnim sucima ukazao i na to da izostanak suradnje između Milanovića i Vlade u konkretnoj situaciji nije izoliran slučaj kada je riječ o oblikovanju i provođenju vanjske politike, pa je zaključio da su ispunjene pretpostavke da taj odnos intervencijom Ustavnog suda bude "vraćen" u okvire članka 99. stavka 1. Ustava.
U odgovoru koji potpisuje predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović spominje se posebna vrsta ustavnosudskog postupanja na temelju izvornog ovlaštenja Ustavnog suda da "prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti". Pojašnjava se kako to znači da Ustavni sud prati pojave koje ukazuju na narušavanje ustavnosti i zakonitosti te, kad ocijeni da postoji takva potreba, upućuje Saboru izvješće o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti.
Napomenuo je da će Ustavni sud tako nešto poduzeti ako uoči sustavnu pojavu, ali je ovdje ustavni suci nisu našli.
