Krediti će se i dalje ugovarati s valutnom klauzulom, ali se zato korisnici kredita u švicarskim francima koji su s bankama potpisali ugovore ne shvaćajući pritom što znače sitna slova o promjenjivoj kamatanoj stopi i valutnoj klauzuli mogu veseliti jer će Vrhovni sud morati ponovo odlučivati u njihovim slučajevima. A bivši predsjednik Stjepan Mesić više se ne može nadati da će svoje političko djelovanje nastaviti uz materijalnu potporu iz proračuna.
Sažetak je to triju najnovijih odluka Ustavnog suda s kojima je predsjendik te institucije Miroslav Šeparović u utorak upoznao javnost. Najviše je razveselio članove udruge Potrošač i sve građena čije interese udruga zastupa. Ustavni sud je djelomično usvojio njihovu ustavnu tužbu i dao im dobar vjetar u leđa u daljnjoj pravnoj borbi protiv osam banaka. Ukinuo je odluku Vrhovnog suda u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu (tzv švicarski franak) za sve banke koje su tužili, a za Sberbank i u dijelu koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu. - Ustavni sud je utvrdio da je Vrhovni sud u ocjeni (ne)razumljivosti ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi primjenio dvostruka mjerila... Nejasni i nedostatno obrazloženi kriteriji kojima se Vrhovni sud rukovodio u različitom pristupu pri ocjeni razumljivosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli od osobite su važnosti ako se ima u vidu da se u konkretnom slučaju govori o potrošačkom kreditu koji su bili opterećeni s dva bitna promjenjiva elementa - valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom. Tim prije je trebalo uzeti u obzir i ocijeniti jesu li potrošači bili svjesni ekonomskih posljedica takvog istodobnog, i po naravi stvari još rizičnijeg ugovaranja - kaže se u odluci ustavnih sudaca.
Posljedica ustavnosudske odluke, rekao je Šeparović, je da Vrhovni sud mora ponovo odlučivati. - Ustavni sud nije i ne može naložiti Vrhovnom sudu kakvu će novu odluku donijeti, ali ju mora bolje obrazložiti - kazao je predsjednik Ustavnog suda. Bolje obrazloženje treba se odnositi i na konkretnu primjenu prakse Europskog suda i Direktive EEZ iz 1993. Postoji, naime, presuda EU koja se temelji na spomenutoj Direktivi, a u njoj je sud EU istaknuo "da se potrošaču moraju objasniti razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatane stope, kao i odnos s drugim odredbama ugovora kako bi mogao predvidjeti ekonomske posljedice koje iz njega proizlaze". - Sud EU polazio je od svog ustaljenog stajališta da je potrošač uvijek u slabijem položaju u odnosu na poduzetnike, u konkretnom slučaju banke, kako u pogledu pregovaračke snage, tako i u pogledu razine obaviještenosti - kažu ustavni suci. Ova je odluka donesena s jednim glasom protiv, ali bez izdvojenog mišljenja.
U odnosu na valutnu klauzulu Ustavni sud je odbio ocjenu ustavnosti Zakona o obveznim odnosima smatrajući da ne stoji ni jedan argument koji bi dovodio u sumnju njenu ustavnost. Bila su tri osnovna prigovora valutnoj klauzuli: da narušava monetarni suverenitet Hrvatske, da banke dovodi u privilegirani položaj u odnosu na ostale poduzetnike, te da su banke privilegirane u odnosu na štediše i korisnike kredita. - Mogućnost ugovaranja valutne klauzule jednaka je za sve subjekte ugovornog prava i primjenjuje se na sve ugovore, dakle, i one koje sklope dvije fizičke osobe bez svojstva trgovca i omogućuje svim ugovornim stranama pod jednakim uvjetima ugovaranje te zaštitne klauzule - zaključili su ustavni suci. Šepraović je, međutim, naglasio da ova odluka ni na koji način neće utjecati na odluku koju će Ustavni sud tek donijeti u odnosu na Zakon o potrošačkom kreditiranju, tzv. švicarac.
Prijedlog bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da se proglasi neustavnim Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti kojim mu je bivša Vlada ukinula ured, Ustavni sud je odbacio. Razlog je što bivši predsjednik nije ustavna kategorija, pa mu Sabor može priznati određena prava, ali ih jednako tako graničiti ili pak ukinuti.
- Njegovo pravo na nastavak javnog djelovanja nije ograničeno ni sa čime, osim što ono nije više institucionalizirano. Stoga svoje djelovanje može nastaviti i ubuduće, ali ne više na teret Državnog proračuna - poručili su ustavni suci bivšem šefu države Mesiću. No, za ovakvu odluku je od trinaest ustavnih sudaca glasalo svega njih osam. Troje sudaca, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Davorin Mlakar su se izuzeli jer su u vrijeme donošenja spornog zakona bili saborski zastupnici, a od preostalih deset sudaca dvojica su bila protiv i napisali su izdvojena mišljenja. Riječ je o sucima Mati Arloviću i Andreju Abramoviću. Premda su njihova izdvojena mišljenje različita oba se svode na proceduru kojom su se Mesiću uskratila prava na ured i financijska sredstva. Zakon je donesen u hitnom postupku a da za to nije bilo nikakvog razloga, a uz to je odstupljeno od uobičajenog roka u kojemu zakoni stupaju na snagu - osam dana od objave. Zakon kojim je Mesić ostao bez ureda stupio je na snagu odmah po objavi u Narodnim novinama.
- Smatram da je došlo do proceduralne pogreške preko koje Ustavni sud ne bi smio prijeći. Procedura se neizostavno mora poštovati, što znači da se, istovremeno, pogreške u proceduri moraju sankcionirati - napisao je u izdvojenom mišljenju sudac Abramović.
Na konferenciju za tisak u utorak su osim novinara došli i saborski zastupnik Ivan Pernar, te glavni koordinator udruge Franak Goran Aleksić. Dok se Pernar kratko zadržao i već nakon objave prve odluke (valutna klauzula) prokomentirao da je dosta čuo i otišao, Aleksić nije mogao sakriti oduševljenje pa je Šeparoviću pružio ruku i kazao da je ovo treća po redu odluka Ustavnog suda iz koje proizlazi da ustavni suci nisu pod utjecajem nikakvih lobija.
- Vrhovni sud morat će svoju reviziju ponoviti u dijelovima koji se tiču valutne klauzule u švicarskim francima, a potvrđeno je i onih sedam ništetnih ugovorenih odredaba o kamatnim stopama za sedam banaka. Prema tome, svi dužnici koji su već tužili banke zbog nezakonitih kamatnih stopa mogu mirno spavati, jer je to potvrđeno. Istovremeno su odbijene tužbe sedam banaka kojima su one tražile da se taj dio presude ukine, ali je prihvaćen dio koji se tiče službenog zahtjeva Udruge Franak i prema tome revizija se mora ponoviti - zadovoljno je izjavi Aleksić nakon konferencije za tisak.