Na zadnjoj sjednici članovi Vlade odlučili su ministru Goranu Mariću dati velike ovlasti u procesu izbora čelnih ljudi u 44 strateške državne kompanije, a u Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima izabrani su, kako je Jutarnji prvi pisao, isključivo ministri iz HDZ-a.
To je unutar vladajuće koalicije izazvalo priličnu zbunjenost. Na pitanje zašto je najednom Most odlučivanje o kadrovima prepustio HDZ-u, u Mostu do danas nisu dali konkretan odgovor.
Kadroviranje
Mnogi su zatečeni tom informacijom i nije im jasno kako to da Slaven Dobrović, u čijem su resoru energetske tvrtke, nije u Vladinu Povjerenstvu, barem kao pridruženi član.
Kadroviranje u državnim tvrtkama mogao bi biti prvi veliki test suradnje HDZ-a i Mosta. Tim prije što model prema kojemu će se oni birati i dalje nije definiran. I dalje je, naime, na snazi Vladina Uredba o izboru čelnih ljudi državnih tvrtki koja propisuje da se vodeći ljudi u državnim tvrtkama moraju birati preko natječaja, po vrlo strogim kriterijima. Tu Uredbu su izglasali ministri HDZ-a i Mosta u prošloj Vladi.
No istovremeno postoji i dogovor stranaka o podjeli tvrtki po principu četiri tvrtke HDZ-u, jedna Mostu. Da bi tu moglo biti problema, potvrđuju nam sugovornici iz ovih dviju stranaka.
“Sklopili smo čvrst dogovor o raspodjeli po modelu 80:20”, kazao nam je jedan visoki dužnosnik HDZ-a.
Dvostruko pravilo
“Ne, dogovor o podjeli po principu 4 HDZ-u, 1 nama i nije baš nešto čvrst. Tu još moramo razgovrati”, poručuje s druge strane jedan od čelnih ljudi Mosta.
Na pitanje čemu onda služi Vladina Uredba o natječajima ako će oni vodeća mjesta u državnim tvrtkama dijeliti na ovaj način, naš sugovornik iz HDZ-a odgovara: “To ni meni nije jasno”. U HDZ-u su, kažu naši sugovornici, svjesni da je jedno s drugim nespojivo. “Ova Vlada mora u najkraćem mogućem roku utvrditi model izbora čelnih ljudi u državnim tvrtkama. U suprotnom će se, kao ona bivša Vlada, mjesecima iscrpljivati na kadrovskim rješenjima, vrijeme će prolaziti, a napretka nikakvog neće biti”, rekao je za Jutarnji list visoki dužnosnik HDZ-a. On nam je otkrio da su u vrhu HDZ-a još u vrijeme predizborne kampanje razmišljali kako zaobići Uredbu, ali konkretnog dogovora nije bilo. “Ne može vrijediti dvostruko pravilo. Ili će se ići na natječaje ili će vrijediti međustranačka podjela”, upozorava naš sugovornik.
Ako se bude išlo na natječaje, njih će raspisivati Ministarstvo državne imovine i predlagati kandidate Vladinu Povjerenstvu. U bivšoj Vladi za to je bio zadužen DUUDI, iako su neki članovi predlagali da to rade ministarstva kako bi se uštedjelo na vremenu, no to nije prošlo. Kad je donesena Uredba o biranju uprava preko javnih natječaja, posebno se naglašavalo da se na taj način želi izbjeći strančarenje, uhljebljivanje te da je namjera dovesti stručnjake i profesionalce. No pojedini gospodarstvenici s kojima smo razgovarali smatraju da je to pogrešan put. Prema njihovim riječima, natječajima se ništa neće riješiti.
“Vlada mora odrediti poslovne ciljeve strateških kompanija, na njihovo čelo dovesti profeionalne menadžere koje će dobro platiti, ostaviti im da izaberu svoje suradnike i pustiti ih da rade. To, naravno, isključuje stranačku poslušnost menadžera. Rezultati kompanije moraju biti jedini dokaz njihova rada”, smatra naš sugovornik.
Za koji god način izbora se odlučili, ministri to moraju odlučiti što prije jer mnogim članovima uprava istječu mandati. Nekima su i produljivani, a neke tvrtke već mjesecima nemaju nadzorne odbore koji su, među ostalim, nadležni za odobravanje godišnjih planova rada tvrtki bez kojih njihove Uprave mogu obavljati samo tekuće poslove.
Državni tajnici
Prema tvrdnjama sugovornika iz HDZ-a, prije kadroviranja u državnim tvrtkama, Vlada će se pozabaviti izborom državnih tajnika po ministarstvima. Prema dogovoru, velika ministarstva će moći imati najviše tri, a manja jednog ili dva državna tajnika. Može se očekivati da će tri državna tajnika imati ministarstva vanjskih poslova, prometa, gospodarstva, financija, a sva bi ostala imala manje.