U dosadašnjem dijelu zime, "prave zime" gotovo i nismo imali, a jamačno nećemo ni sljedećih nekoliko dana. Hoćemo li uopće?
Premda smo od 1. prosinca i klimatološkog računanja zime imali kojekakvih vremenskih događanja - i kiše, i snijega, i bure i juge, i relativno visoke i niske temperature, pa i rekordnih vrijednosti nekih meteoroloških elemenata, ljubitelji dugotrajne hladnoće, kao i obilnog snijega, ostali su razočarani. To će, još i više, biti i sljedećih dana, posebice danas i sutra, kada će najviša temperatura zraka gotovo diljem Hrvatske biti iznad 10°C. Štoviše, većinom čak oko proljetnih 15! Primjerenijih početku travnja, a ne sredini siječnja. Stoga i ne treba čuditi ako se u nekim mjestima izmjeri i rekordno visoka temperatura zraka za ovaj dio godine, piše Zoran Vakula za HRT .
Pritom će danas prevladavati suho. Samo ponegdje može pasti malo kiše, uglavnom poslijepodne i navečer u Istri i na širem riječkome području.
Sutra će, međutim, kiša već prijepodne biti češća, osobito na Jadranu i područjima uz njega, a uglavnom je navečer malo može pasti i u središnjoj Hrvatskoj.
Osim kiše, mnogima bi mogao smetati i ponovni pad tlaka, te još više – umjeren, gdjegod i jak jugozapadnjak u kopnenom području te umjereno i jako, mjestimice i vrlo jako jugo na Jadranu. I valovitost mora bit će povećana, osobito u subotu.
Već u nedjelju će u većini Hrvatske i okolice zamjetno osvježiti, ali nedovoljno za pad temperature zraka ispod prosječnih vrijednosti druge polovine siječnja. Relativno toplo bit će i u sljedećem tjednu, ali ipak ne kao u ovome. Pritom će minusi, čak i u unutrašnjosti, i dalje biti rijetki, i ne odviše izraženi. Oblaci će onemogućavati znatnije snižavanje temperature tijekom noći i jutra, ali i veliki porast poslijepodnevnih vrijednosti. No, omogućavat će česte, srećom većinom ne i obilne oborine, pa je nezahvalno izdvojiti dan u kojem barem ponegdje neće biti kiše, pri čemu su mjestimice na Jadranu mogući i obilniji pljuskovi, a u najvišem gorju može biti i snijega.
Zbrajaju li se dani od 1. prosinca do 28. veljače, posljednjeg dana prema kojem kolege klimatolozi računaju zimu, već jučer je započela njezina druga polovina. Prva je diljem Hrvatske bila iznadprosječno topla, štoviše, ponegdje, kao primjerice na postajama Zagreb Maksimir i Rijeka, među 5,6 najtoplijih u povijesti mjerenja, od sredine prošloga stoljeća, a pozitivno odstupanje od višegodišnjeg prosjeka vrlo je vjerojatno i za drugu polovinu. Tomu će osobito pridonositi kraj ovoga tjedna i veći dio sljedećega.
Naravno, ne može se još tvrditi kako je hladno razdoblje, koje smo imali potkraj prošle godine i početkom ove - najhladnije ove zime, ali se može s umjerenom, pa i velikom vjerojatnošću prognozirati kako se dugotrajnije hladnije razdoblje od toga, do kraja veljače ne očekuje.
Dapače, prognoze za sljedeća četiri tjedna upućuju na zaključak o barem prosječnoj temperaturi zraka, većinom čak i malo višoj od prosjeka, ali ipak ne tako visokoj kakvu smo imali prošlih dana.
Ni dugoročnije prognoze - za proljeće, te lipanj i srpanj, na daju zamjetniju mogućnost dugotrajnog hladnog razdoblja koje bi prouzročilo da neko od tromjesečja, pa čak i pojedini mjesec, u većini Hrvatske bude hladniji nego je uobičajeno. Aliiiii, ne smije se zaboraviti prošlo ljeto, kojim su mnogi bili nezadovoljni, unatoč ostvarenju slične prognoze pozitivnog odstupanja od prosjeka.
Za podrobnije i pouzdanije prognoze moguće ekstremno visoke, ili niske, temperature tijekom ljeta odviše je rano, piše Vakula za HRT.