Nakon nekoliko godina stagnacije, hrvatski vanjski dug ponovno se kreće uzlaznom putanjom. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, vanjski je dug zemlje u prva četiri mjeseca porastao za čak 1,7 milijardi eura, pa je njegov ukupni iznos dosegao 47,4 milijarde eura.
Posljedica je to, upozorava se u najnovijem Biltenu središnje banke, nedavnog zaduženja države na američkom tržištu, na koje je ministar financija Slavko Linić plasirao obveznice u vrijednosti 1,5 milijardi dolara.
Vidi se to i iz podatka da je vanjski dug u ovoj godini najviše porastao upravo u travnju, kada je Linić plasirao hrvatske yankee obveznice. Nadalje, na rast inoduga utjecalo je i Vladino preuzimanje dijela inozemnih obveza triju brodogradilišta, čime se još jednom potvrđuju upozorenja da su hrvatski škverovi potencijalna tempirana bomba ne samo za hrvatski proračun nego i za gospodarstvo u cjelini.
Jednokratni skok
Iako većina ekonomista smatra da se ovdje radi o jednokratnom skoku vanjskog duga, za koji je glavni krivac država, koja se zadužuje kako bi pokrila proračunske rupe, dio analitičara upozorava da nas i u budućnosti očekuje nastavak rasta inozaduženja. Razlog tome neće biti samo potreba države za financiranjem proračunskog manjka nego i najavljeni investicijski ciklus, koji će javna poduzeća usmjeriti na pronalaženje novca za financiranje investicija na stranim tržištima.
- Cijena pokretanja ekonomije bit će povećanje vanjskog duga. U osnovi, ovdje se radi o trženju jednog zla za drugo, konkretno daljnjeg pada gospodarske aktivnosti za rast inoduga - ocjenjuje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Na rast vanjskog duga u budućnosti utjecat će i skori ulazak u EU. To će nam donijeti liberalizaciju novčanih tokova s ostatkom Starog kontinenta, ali i veće zanimanje stranih ulagača za hrvatskim tržištem, kao i potrebu jačanja stranih tvrtki koje su već prisutne ovdje. Za takvo nešto, ističe Ante Babić, neovisni ekonomist, većina će ih se vjerojatno okrenuti tvrtkama majkama u Europi, kod kojih će se zaduživati. Posljedica toga bit će i daljnji rast vanjskog duga zemlje.
Psihološka granica
Iako je s iznosom od gotovo 47,4 milijarde eura hrvatski vanjski dug sada već čvrsto iznad psihološke granice od 100 posto BDP-a, stručnjaci smatraju da će se zadržati manje-više na toj razini. Hrvatska dosad nije imala problema sa servisiranjem vanjskog duga pa se očekuje da će i u budućnosti biti tako. Unatoč tome, zabrinjavajuće djeluje računica koja pokazuje da prosječni Hrvat inozemstvu duguje više od 11.000 eura. Još više razloga za zabrinutost daju podaci koji pokazuju da hrvatski inodug višestruko premašuje ukupni iznos našeg godišnjeg izvoza roba i usluga, što još jednom potvrđuje stari zaključak o nekonkurentnosti našega gospodarstva.
Ne čudi stoga što dio ekonomista smatra da bi i domaće tvrtke, u kontekstu skorog ulaska u EU, trebale poraditi na promjeni dosadašnjeg obrasca zaduživanja, odnosno orijentirati se na zaduživanje za kupnju strojeva i opreme, kojima će stvoriti novu vrijednost. Veliki prilog tome trebala bi dati i država, koja će morati nastaviti sa smanjivanjem proračunskog manjka, a to znači i razine javne potrošnje.
Brzi rast gospodarstva
Eksplozija hrvatskog vanjskog duga usko je vezana uz brzi rast hrvatskoga gospodarstva i njegovo otvaranje prema svijetu.
To je proces koji je obilježio prošlo desetljeće, u kojem je iznos vanjskog duga povećan sa samo 13,6 milijardi eura, koliko je iznosio 2001., na sadašnjih 46,5 milijardi eura krajem 2010. Promijenila se i struktura vanjskog duga: dok je u njemu nekad dominirala država, sada su glavni dužnici prema inozemstvu banke i poduzeća.
Rast vanjskog duga tvrtki i banaka odražava brz rast potražnje na hrvatskom tržištu. No privatna je potražnja već godinama, zbog krize, slaba, o čemu dovoljno govore i podaci o padu prometa u trgovini na malo, kao i slaba potražnja za kreditima, zbog čega je inozemno zaduživanje u krizi znatno usporeno. Stoga, čini se, glavnu ulogu u novom ciklusu zaduživanja ponovno preuzima država, koja će dotokom inozemnog novca očito pokušati probuditi gospodarstvo na izdisaju.