ZAGREB - Prosječna bruto plaća u 2016., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 7.753 kune te je bila nominalno 1,9 posto i realno 3 posto viša nego godinu ranije, no analitičari RBA ističu da dinamički prikaz kretanja bruto plaća od 2009. ukazuje na prilično stagnantnu nominalnu razinu.
Razmjerno viši godišnji rast prosječnih bruto plaća u realnom (3 posto) nego u nominalnom (1,9 posto) izrazu iz Raiffeseinbanke Austria tumače kao posljedicu deflacijskih pritisaka, koji su obilježili gotovo cijelu proteklu godinu.
U svojoj analizi u RBA se pozivaju i na podatke The Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW Institut), prema kojima je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila 1.029 eura.
Izuzev Slovenije, gdje je prosječna bruto plaća u istom razdoblju iznosila 1.584 eura, Hrvatska se pozicionirala na visokom drugom mjestu u usporedbi sa zemljama u okruženju, poput Češke (1.020 eura), Poljske (979 eura), Slovačke (911 eura), Mađarske (845 eura), Rumunjske (643 eura) i Bugarske (486 eura).
"Međutim, važnoj je naglasiti da dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine do danas ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja, dok istovremeno prosječna bruto plaća u Hrvatskoj pokazuje poprilično stagnantnu nominalnu razinu, blago iznad 1.000 eura", kažu iz RBA.
Dodaju i da su različiti trendovi u kretanju inflacije u pojedinim zemljama također uvjetovali i različitu dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak.
Analitičari RBA osvrću se i na posljednje podatke Eurostata koji pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata u veljači ove godine u Hrvatskoj iznosila 433 eura. Nešto viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Poljskoj (453 eura) dok je u Sloveniji dosegnula 805 eura.
Usporedive zemlje u okruženju imale su ipak nižu minimalnu bruto plaću nego Hrvatska - u Mađarskoj je minimalna bruto plaća u tom razdoblju iznosila 412 eura, u Slovačkoj 435 eura, Češkoj 407 eura, Rumunjskoj 275 eura, a Bugarskoj 235 eura.
Analitičari RBA pritom ističu da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 41 posto udjela u prosječnoj bruto plaći, a da niži udio od Hrvatske ima samo Rumunjska s 40 posto. Kod ostalih zemalja u okruženju taj se udio kreće od 45,4 posto u Poljskoj do 51 posto u Sloveniji.
"Na sjednici Vlade u prosincu prošle godine, donesena je nova uredba kojom je minimalna plaća za 2017. godinu utvrđena u bruto iznosu od 3.276 kuna, što je za 156 kuna ili 5 posto više u odnosu na 2016. godini. Stoga u tekućoj godini očekujemo nastavak trenda godišnjeg rasta prosječnih bruto plaća u nominalnom izrazu, dok će istovremeno realne stope rasta biti donekle skromnije obzirom na povratak pozitivnih stopa inflacije", zaključuju iz RBA.
Prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču 6.909 kuna
Prosječna neto plaća u Zagrebu za veljaču ove godine je iznosila 6.909 kuna i bila je za 113 kuna ili 1,6 posto viša nego u prethodnom mjesecu, dok je na godišnjoj razini porasla za 303 kune ili 4,6 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.
Prosječna je zagrebačka neto plaća za veljaču bila 1.015 kuna ili 17,2 posto viša nego prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj za veljaču. Naime, prosječna neto plaća po zaposlenom i pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za veljaču iznosila je 5.894 kune.
Po podacima Odjela za statistiku, prosječna je neto plaća u zagrebačkom gospodarstvu za veljaču iznosila 6.844 kuna, a u izvan gospodarskim djelatnostima 7.042 kune.
Najveće prosječne neto plaće za veljaču imali su zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, 20.026 kuna.
U proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda prosječna je neto plaća iznosila 14.321 kunu, u vađenju sirove nafte i prirodnog plina 11.049 kuna, u telekomunikacijama 10.748 kuna, u proizvodnji pića 10.147 kuna, u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, 10.099 kuna.
S druge strane, najnižu su prosječnu plaću za veljaču primili zaposleni u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 3.554 kune, te zaposleni u proizvodnji odjeće, 3.690 kuna.
Plaću ispod 4.000 kuna imali su i zaposleni u uslugama vezanim s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika, 3.847 kuna te zaposleni u djelatnosti pripreme i usluživanja harane i pića, 3.982 kune.
Po podacima Odjela za statistiku, prosječna je bruto plaća za veljaču u Zagrebu iznosila 9.692 kune, što je za 244 kune ili 2,6 posto više nego u mjesecu ranije. Na godišnjoj je razini, pak, prosječna zagrebačka bruto plaća bila viša za 212 kuna ili 2,2 posto.