Nakon što je u poriluku s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u blizini Zagreba pronađena količina pesticida čak 135 puta veća od dopuštene, potrošači su postali svjesni kako, nažalost, ne mogu vjerovati ni hrvatskom proizvođaču koji svoju robu deklarira kao . Usporedo s kontrolama mesa, poljoprivredna je inspekcija u posljednjih petnaestak dana krenula "češljati" i štandove s voćem i povrćem na tržnicama, a da bi se tu moglo štošta sumnjivo pronaći drži Nenad Kuftić, predsjednik Saveza udruga ekoloških proizvođača.
Upravo je on na nedavnom sastanku s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem upozorio na problem sumnjive prodaje na tržnicama, što je vjerojatno, drži Kuftić, i potaknulo inspektore na akciju.
- Građani zbilja ne znaju što kupuju. Kad dođu na tržnicu i vide natpis OPG, puni su povjerenja jer misle kako kupuju , a zapravo im se podvaljuje voće i povrće s veletržnica, nerijetko i iz uvoza. S punom odgovornošću tvrdim da OPG-ovi čak 95 posto proizvoda, ustvari, preprodaju ili švercaju, kako se običava reći. Kako drukčije objasniti činjenicu da jedan OPG-ovac, koji nema ni stabla agruma na svojoj zemlji, svake godine uredno prodaje mandarine i limune... Našoj inspekciji nije neobično ni to što se banane prodaju na štandovima bez fiskalne blagajne koju naši OPG-ovi nisu dužni imati. Ne treba biti neki detektiv kako bi se utvrdilo da se pojedini trgovci registriraju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo samo radi benefita poput već spomenute fiskalizacije. To je siva zona koju će se, pretpostavljam, sada početi razotkrivati - drži Kuftić.
- Čak i oni koji imaju zemlju i bave se uzgojem voća i povrća, na tržnicu donose proizvode od kojih dobar dio sasvim sigurno ne bi prošao analizu - drži Željko Iličić, Kuftićev kolega iz Saveza udruga ekoproizvođača.
- Ako na pakiranju pesticida piše jedan čep na određenu površinu zemlje, naš će poljoprivrednik to odmah udvostručiti, ako ne i utrostručiti kako bi bio siguran da će se time riješiti nametnika i pospješiti rast proizvoda. Javna je tajna, osim toga, da svaki veliki poljoprivrednik na jedan način uzgaja voće i povrće za svoje potrebe, a na drugi način ono koje će plasirati na prodajnom punktu - govori Iličić.
Na našim se tržnicama, tvrdi Nenad Kuftić, prodaju i ogromne količine uvozne robe iz EU-a koja se, kao što je evidentno i na primjeru mesa, nedovoljno kontrolira. Proizvođači navode kako se voće i povrće koje izvozimo laboratorijski kontrolira na 170 tvari iz pesticida, a ono koje uvozimo na 90, odnosno upola manje. Iz Ministarstva poljoprivrede jučer smo tražili potvrdu te informacije, no nismo je dobili.
- Problem je što su i potrošači zbunjeni jer više ni sami ne znaju kad je vrijeme od kojeg voća i povrća. U trgovačkim lancima se tijekom cijele godine prodaju rajčice i tikvice, mladi krumpir im stiže već u lipnju! Rajčica iz Nizozemske ili Španjolske ne može, međutim, biti ubrana zrela, a ona s hrvatske zemlje može - govori Kuftić.
Problem je, međutim, što i domaći proizvod u sebi može sadržavati niz štetnih tvari, pa su potrošači u nedoumici gdje i što kupovati. Naši sugovornici, logično, kupce upućuju na registrirane ekoproizvođače koji su u uzgoju dužni poštovati stroga pravila - izbaciti pesticide, koristiti organsko gnojivo i slično.
- Smeta nam što se pod terminom "eko" ili "bio" danas prodaje svašta, a zna se točno što takva proizvodnja podrazumijeva. Poljoprivredna je inspekcija dosad žmirila na takve stvari, no mi se nadamo kako će se i to u dogledno vrijeme promijeniti - poručuju Iličić i Kuftić.
Da bismo i te kako trebali biti skeptični kad kupujemo na pazaru ili placu govori i nevjerojatan slučaj čovjeka koji nam se obratio (podaci poznati redakciji). On i supruga prije nekoliko godina dali su na analizu livanjski sir i kiseli kupus koji se na splitskom Pazaru prodavao pod "domaći".
- Kad je stigao nalaz, bili smo u šoku - u "livanjcu" je, odnosno u sirnoj masi, otkriven krumpir koji mu povećava težinu, dok su u kiselom kupusu pronašli tragove urina. Naša prodavačica bila je, očito, vjerna starom receptu prema kojem je mokraća najbolje utjecala na fermentaciju i kiselost proizvoda. Trebam li uopće govoriti kako se danas, ipak, radije odlučujem na industrijsko pakiranje kiselog kupusa - kaže čitatelj.
Perite koru
Na većim pakiranjima uvoznih agruma uglavnom piše kako kora nije za konzumaciju, te da su proizvodi tretirani "imazalilom". Riječ je o sastojku koji je u Hrvatskoj na listi dopuštenih pesticida, no stručnjaci su oko toga podijeljeni. Navode, naime, kako imazalil prodire u dubinu ploda i sve dijelove biljke. Nekoliko kapi deterdženta i trljanje ploda pod tekućom vodom pomaže kod glatkih površina kao što je jabuka, ali nije učinkovito za hrapavu koru naranče, pogotovo ne za jagode. Mnogi toksikolozi savjetuju stoga pranje kore svakog voća bez obzira što će se poslije baciti.