SLJEDEĆI, MOLIM!

VIDEO Novi FORBES uspoređuje Matešu, Račana, Sanadera i Kosor: Koliko su dosad za vas učinili oni koji su upravljali Hrvatskom?

Opsežna usporedba rada premijerske četvorke ne nudi previše povoda za optimizam, sugerirajući kako je ekonomska politika Banskih dvora bila konzistentna i - promašena

ZAGREB - Suprotno tvrdnjama vladajuće garniture, aktualna ekonomska politika, ako je suditi prema raspoloženju domaće javnosti, teško može dobiti prolaznu ocjenu.

Nažalost, uvriježenu tezu čvrsto podupiru i konkretne brojke, odnosno, niz ekonomskih indikatora kojima smo u najnovijem broju Forbesa pokušali objektivno izmjeriti učinke takve politike. Štoviše, egzaktni podaci, naime, pokazuju kako su neuvjerljivi (ili jednostavno - loši) rezultati zapravo plod kontinuiteta kojim se Hrvatska u posljednjih desetak godina uporno odmiče od zemalja srednje i istočne Europe. Ili u najboljem slučaju - stagnira.

Pokušavajući napraviti sveobuhvatnu analizu svega što su dosadašnja tri premijera i jedna premijerka učinili u kontekstu ekonomske politike, na kraju smo neminovno morali doći do prilično poražavajućih zaključaka, jer svi oni su, uz rijetke pozitivne bljeskove, dali značajan obol nekonkurentnom gospodarstvu čija je stabilnost aktualnom krizom ozbiljno dovedena u pitanje.

U trenutnim okolnostima posvemašnjeg kaosa na svjetskim financijskim tržištima, ovisnost o eksternim izvorima financiranja vjerojatno se doima najvećim grijehom vladajućih struktura, jer bez kontinuiranog priljeva kapitala iz inozemstva, bilo putem izravnih investicija ili novim zaduživanjem, šanse da gospodarski oporavak napokon uhvati korak s regijom u ovome se trenutku doista čine minornima.

Kako bi analizu učinili što je moguće objektivnijom i zaobišli razlike u trajanju premijerskih mandata, a zatim i okolnostima u kojima su premijeri obnašali svoju dužnost, odustali smo od međusobnog sučeljavanja njihovih rezultata, uspoređujući ih izravno s prosjekom deset novih zemalja članica Europske unije, redom bivših članica komunističkog bloka.

Riječ je o posve uobičajenim indikatorima koji su podijeljeni u četiri osnovne cjeline , a sve kako bi usporedba sa trendovima u regiji bila što objektivnija. No time smo, čini se, zapravo tek ilustrirali razmjere štete i nezavidan položaj u kojem se, već i u usporedbi sa zemljama koje su nam ne tako davno gledale u leđa, Hrvatska našla.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. svibanj 2024 21:00