ZAGREB - Sada više nema razloga za sumnju: Hrvatska uskoro ulazi u kazneni mehanizam koji je Europska komisija osmislila za članice EU koje muku muće s prevelikim proračunskim manjkom.
Podatke o stvarnom stanju javnih financija u Hrvatskoj danas su usporedo objavili DZS i Eurostat. Ti podaci pokazuju da je Hrvatska 2012. zaključila s manjkom opće države od gotovo 16,35 milijardi kuna, ili pet posto BDP-a. Radi se o podacima usklađenima s metodologijom EU-a (ESA95), koji se od metodologije koju su koristili Ministarstvo financija i MMF(GFS) razlikuje po tome što uključuje još dio javnih poduzeća te transakcije koje država ima s njima. Isto tako, u "novom" deficitu je i cijela lokalna samouprava te njeni transferi prema komunalnim poduzećima.
GRČIĆ: 'Sada će nam EU diktirati proračun. Ne možemo to izbjeći, bit će radikalno'
Prema dosadašnjoj metodologiji, koju će Ministarstvo financija nastaviti koristiti, deficit koji je obuhvatio središnju i lokalnu državu u 2012. je iznosio tri posto BDP-a. No, kada se u to uključe i HRT i HŽ Infrastruktura, te transakcije države prema drugim javnim poduzećima i lokalnih jedinica prema komunalnim poduzećima, deficit se penje na pet posto BDP-a. Po kriterijima iz Maastrichta, proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, što Hrvatsku kvalificira za proceduru prekomjetnog deficita.
"Mi smo naše podatke uputili Eurostatu, a EU će donijeti odluku je li potrebno pokrenuti EDP, a vjetojatno jest jer nam je deficit veći od tri posto BDP-a", kazao je na konferenciji za novinare Marko Kristof, ravnatelj DZS-a. Dodao je kako deficit veći od tri posto BDP-a u EU ima 12 članica.
KAKO ĆE BRUXELLES DOVESTI U RED HRVATSKE FINANCIJE Linić pod nadzorom Barrosovih Hrvata
Jos više razloga za brigu daju prepravljeni podaci za prethodne godine. Tako je deficit opće drzave, prema ESA metodologiji, u Hrvatskoj u 2011. dosegao čak 25,7 milijardi kuna, li 7,8 posto BDP-a, dok je po "staroj" metodologiji iznosio "samo" 4,3 posto BDP-a. U 2010. je iznosio 6,4 posto BDP-a, a u 2009. 5,3 posto BDP-a, unjesto ranije iskazanih 4,4 odnosno 3,5 posto BDP-a. Razloge eksplozije deficita u 2011. treba tražiti u ogromnim izdacima za brodogradnju te u uključenju povrata duga umirovljenicima u proračunske kalkulacije.
Nešto bolju situaciju Hrvatska ima kod javnog duga, budući da je kraj prošle godine dočekala unutar maastrichtskih granica od 60 posto BDP-a. Naime, javni je dug na kraju prošle godine iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto hrvatskoga BDP-a. No, od 2009. pa do kraja prošle godine javni je dug prakticno eksplodirao, budući da je krajem 2009. Iznosio 120,41 milijardu kuna, ili 36,6 posto BDP-a.