Zašto Hrvatska i dalje uporno podupire svoje gubitaše na račun sektora i kompanija koje bi mogle pokrenuti ekonomiju i novi val zapošljavanja? Odgovor na pitanje treba potražiti prije svega u strahu od socijalnih nemira i političke nestabilnosti.
Hrvatskim sustavom državnih potpora i dalje dominira naslijeđeni automatizam kojim se selektivno podupiru sektori i kompanije u teškoćama na štetu onih od kojih bi se moglo očekivati da generiraju proizvodnju robe i usluga, a time i novo zapošljavanje.
To je zaključak Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) o kojemu je Sabor raspravljao sredinom ožujka ove godine.
Zamka vremeplova
Uhvaćeni u “zamku vremeplova”, saborski zastupnici mogli su samo stoički prihvatiti prezentirane činjenice. Statistiku iz 2010. danas je nemoguće mijenjati.
A statistika je ovakva:
Državne potpore u Republici Hrvatskoj u 2010. godini iznosile su 9,4 milijarde kuna, što je rast od 8 posto u odnosu na 2009. godinu.
Udio potpora u BDP-u bio je 2,8 posto, što u odnosu na 2009. godinu, kada je taj udio iznosio 2,6 posto, predstavlja povećanje od oko 8 posto.
Udio potpora u rashodima države iznosio je 2010. godine 7,8 posto i povećan je za 6 posto u odnosu na 2009. godinu. U prijevodu, svaki zaposleni je na račun državnih potpora umjesto 6000 kuna, koliko je izdvojio 2009. godine, u 2010. uplatio oko 6800 kuna.
Kome smo dali novac
Gledano strukturno, lavovski je dio pritom otišao sektorima poljoprivrede (4 milijarde kuna) i prometa. Sektor prometa je 2010. godine progutao 1,5 milijardi kuna.
U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja upozoravaju da se “ovdje ne radi o ulaganjima u infrastrukturu, nego je isključivo riječ o državnim potporama kojima se pomaže poslovanje trgovačkih društava”.
A tu statistika postaje zanimljivom: od ukupno 1,5 milijardi kuna, 850 milijuna progutale su Hrvatske željeznice, 280 milijuna Croatia Airlines , 300 milijuna Jadrolinija ...