Vlada je danas predstavila katalog 30 investicijskih projekata, koji su zajedno teški nešto manje od 14 milijardi eura, a od kojih očekuje da potakne umrtvljeno hrvatsko gospodarstvo.
Najveći dio projekata, njih osam, ukupne vrijednosti 3,85 milijardi eura, odnosi se na energetiku. Riječ je o gradnji novih termoelektrana u Plominu i Sisku, niza hidroelektrana na Savi i u Lici, te na dubrovačkom području, kao i o elektrani na biomasu u Velikoj Gorici, naftnog terminala u zadarskoj Gaženici i regionalnog plinovoda na području Rijeke, kao i skladišta plina u Grubišnom Polju. Ukupna vrijednost 18 projekata u energetici iznosi 3,85 milijardi eura, a za njihovu realizaciju postoji, tvrde u Banskim dvorima, i velik interes privatnog sektora.
Vjerojatno najzanimljiviji dio Vladina kataloga projekata tiče se nastavka gradnje Pelješkoga mosta. Taj je most, objasnila je premijerka Jadranka Kosor, važan ne samo radi povezivanja hrvatskoga sjevera i juga, nego i za predstojeći ulazak Hrvatske u EU jer će bez tog objekta ulazak Hrvatske u Schengen biti gotovo neizvediv. Na to je upozorio i Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač s Unijom.
„Pelješki most osigurava teritorijalni kontinuitet schengenskog prostora. Mi smo u pregovorima u Poglavlju 12. ispregovarali određena izuzeća za promet kroz neumski koridor, no nakon ulaska u EU, koze, ovce, krave i konji neće moći ići preko Neuma, nego će na jug morati ići trajektom na Pelješac“, kazao je Drobnjak.
Osim Pelješkoga mosta, na planu prometne infrastrukture još su dva projekta. Prvi je gradnja „nizinske pruge“ do Rijeke, vrijedna oko 3,65 milijardi eura, za čijom gradnjom interes, kazao je Božidar Pankretić, ministar prometa, pokazuju i Kinezi, a koja je bitna zbog jačanja riječke luke. Najbliži realizaciji je projekt izgradnje novog putničkog terminala na zagrebačkom aerodromu, za kojeg će u listopadu biti raspisan natječaj.
Velika očekivanja Vlada ima i od pet projekata u turizmu, ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura, u kojima će sudjelovati i lokalne jedinice. Osim projekta Brijuni Rivijera, teškog nešto manje od 900 milijuna eura, jedna od najznačajnijih turističkih projekata tiče se dogradnje Hrvatskog olimpijskog centra na Bjelolasici, za čije zaostajanje je Kosoričin kabinet okrivio nekadašnju trećesiječanjsku Vladu.
„Projekt Bjelolasice je zapravo promašen jer je skijaška staza izgarđena na pogrešnoj, sunčanijoj strani“, ocijenio je Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade.
Od četiri projekta u vodnom gospodarstvu, ukupne vrijednosti 4,33 milijarde kuna, najznačajniji je gradnja kanala Dunav – Sava. Vrijednost tog kanala, o kojem se razgovara desetljećima, iznosi oko 950 milijuna eura.
U Vladi očekuju da će se u provedbu investicijskih projekata, posebno u turizmu, ukljkučiti i lokalna samouprava, od koje očekuje da joj u roku od 30 dana dostavi svoje prijedloge. Istodobno, Banski su dvori zadužili HEP, HAC, HC, HŽ, Hrvatske vode i Plinacro da joj u roku od 20 dana dostave prijedlog financiranja i dinamiku realizacije svakog pojedinog projekta. Napominju i kako katalog projekata nije konačan te da se on može i nadopunjavati.
Za provedbu projekata u turizmu od velikog će značaja biti i raspisivanje natječaja za prodaju napuštenih vojnih objekata, koji će se raspisati 3. studenoga.
Vlada: Kod poplava je bilo propusta, Pankretić: Za poplave su krive klimatske promjene
Vlada je danas priznala da je u obrani od poplava bilo propusta, te je osnovala radnu skupinu koja će analizirati stanje na poplavljenim područjima i utvrditi gdje je bilo propusta. „Propusta je bilo u segmentu infotrmiranja stanovništva i to se svakako mora promijeniti“, poručila je premijerka.
Poplave koje su pogodile zagrebačko područje potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić objasnio je - klimatskim promjenama. Za obranu od sljedećeg vodnog vala sazvat će se Stožer za zaštitu od poplava.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
Premijerka je izvijestila da je Zakon o mirovinskom osiguranju, kojim se izjednačava radni staž žena i muškaraca, iz hitne prebačen u redovitu sabotrsku proceduru. U drugom čitanju u njega ćemo ugraditi neke odredbe koje smo dogovorili sa sindikatima“, kazala je Kosor.
Riječ je o produljenju razdoblja u kojem se radni vijek žena izjednačuje s radnim vijekom muškaraca s 10 na 20 godina, zatim o prihvaćanju radnog staža kao uvjeta za odlazak u prijevremenu mirovinu, te o smanjenju penalizacije u slučaju ranijeg umirovljenja.