Vlada je u Sabor uputila izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a uvode se i nova kaznena djela - teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
"Ova tri zakona su dio naše političke volje koja je usmjerena na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. Ovo je čak treći krug izmjena u našem mandatu usmjerenih na borbu protiv nasilja, a on u svom sadržajnom pogledu do sada možda uvodi i najopsežnije i najznačajnije promjene", rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak.
Istaknuo je kako se izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja - uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza, a pri čemu će kod kršenja mjera opreza policija imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.
Također, žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak.
Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se prekršajne kazne i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna.
Dorađeni opis i obilježja femicida
Premijer je pri tome istaknuo kako se izmjenama Kaznenog zakona povisuju kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Uvodi se i posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, tj. femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.
"U odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, doradili smo opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje u EU-u danas imaju definirano u svojim kaznenim zakonodavstvima još samo četiri države članice: Cipar, Malta, Španjolska i Belgija", naveo je Plenković.
U skladu s Istanbulskom konvencijom uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
"Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato što su žene -neprihvatljivo", poručio je premijer.
Novo kazneno djelo neovlašteno otkrivanje sadržaja, počinitelji ne mogu biti novinari
Plenković je istaknuo kako se izmjenama u Kaznenom zakonu uvodi i novo kazneno djelo - neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojim se "adresira problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka".
Pojasnio je kako je taj prijedlog nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak.
"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda, da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana. Te teze su netočne i ne proizlaze iz predložene zakonske norme", poručio je premijer.
Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, a to nikako nisu novinari, dodao je, već, primjerice, pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci.
"Kako bismo u potpunosti uklonili pogrešne interpretacije kojih je dosta bilo u javnom prostoru proteklih mjeseci u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari", istaknuo je Plenković.
Govoreći o tvrdnjama da se ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, rekao je kako je to netočno jer se odredba odnosi na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.
Pri tome je podsjetio kako kazneni postupak postaje javan potvrđivanjem optužnice.
"Međutim, u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije, ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, a o svemu navedenom treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon", naglasio je Plenković.
Dodao je i kako propisivanjem ovog kaznenog dijela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući i najrazvijenije zemlje u demokratskom smislu, poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga.
"U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred za to nadležnim institucijama. To je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa", zaključio je Plenković.
Malenica: Korjenito mijenjamo sustav zaštite žena od nasilja
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica održao je prezentaciju prilikom čega je naveo kako ovaj novi paket zakonskih izmjena ima za cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena žrtava nasilja te predstavljaju snažan iskorak u usmjeravanju sustava prema žrtvama nasilja i strožem sankcioniranju svih oblika rodno utemeljenog nasilja.
"Ovim izmjenama, uz specijalizaciju sudaca i obvezne edukacije o rodno utemeljenom nasilju te širenjem sustava podrške žrtvama i svjedocima, korjenito mijenjamo sustav zaštite žena od nasilja", poručio je.
Govoreći o novom kaznenom djelu teškog ubojstva ženske osobe, Malenica je naveo kako će sud pri utvrđivanju tog kaznenog djela sud uzimati u obzir da se radi o rodno utemeljenom nasilju, odnosno da je ubojstvo ženske osobe počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj ranije zlostavljao ili prema osobi koja se nalazi u podređenom odnosu i sl.
Između ostalog, kao važnu novinu istaknuo je da kao tzv. opću definiciju uvode rodno utemeljeno nasilje kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa ženu, što znači da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen.